Stablecoin je naziv u kripto-zajednici za tip kriptovalute čija je glavna odlika, kako sam naziv kaže, stabilna cijena. No što su zapravo stablecoin, kako bi takva ideja uopće funkcionirala, te koja je razlika u odnosu na postojeći financijski sustav?

Valuta je po definiciji sredstvo razmjene, financijska mjerna jedinica te način pohrane vrijednosti. Kriptovalute odlično služe kao sredstvo razmjene, no jako su loše kao način pohrane neke vrijednosti. Ne možete pohranjivati vrijednost (imovinu) preko sredstva čija cijena dnevno varira preko 20%.

Stablecoins (hrv. stabilne kriptovalute)  su prvenstveno zamišljene da bi spriječile te nagle varijacije u cijeni. To su kriptovalute sa stabilnom cijenom, što znači da cijena je stablecoina vezana uz nešto sa stabilnom vrijednošću (cijenom), poput dolara (USD) ili zlata.

NESTABILNOST KRIPTOVALUTA

Jedan od glavnih problema koji onemogućuje korištenje kriptovaluta u relanom svijeu jest njihova volatilnost, tj. nestabilnost cijene. Sve najpopularnije kriptovalute poput Bitcoina i Ethereuma su izrazito volatilne, tj. njihove cijene jako variraju na dnevnoj bazi. Tvrtke, poduzetnici te sami potrošači se naravno ne žele izlagati valutnom riziku kriptovaluta. Ne možete nekom isplatiti plaću u Bitcoinima jer je tada ta plaća izrazito podložna promjeni cijene. Sustav u kojemu cijene variraju od dana do dana je nemoguće koristiti. Ovaj nedostatak onemogućuje osnovne i moderne financijske sustave poput zajmova, kredita, derivata i ostalih sustava koji zahtjevaju stabilnu cijenu.

Ideja o kriptovaluti sa stabilnom cijenom, otpornom na manipulacije tržištom postoji već dulji niz godina. Ova nestabilnost cijene je glavni ograničavajući faktor za velik broj inovativnih kriptovalutnih financijskih rješenja. Upravo zbog tog razloga, izrada stablecoina je jedan od osnovnih uvjeta koji moja biti zadovoljen da bi mogli prihvatiti kriptovalute kao svakodnevno sredstvo plaćanja.

CIJENA STABILNOSTI

Da bi imali stabilnu cijenu, morate je vezati za neki objekt koji sam po sebi nosi neku vrijednost. Dobar primjer je vezanost “obične”, fiat valute za zlato. Stablecoinovi su obično vezani uz USD (najčešće tako da bude omjer 1:1), no oni se mogu vezati uz bilo koje druge valute ili vrijednu imovinu poput plemenitih metala.

Stablecoinovi bi morali biti vezani uz neke druge valute, no takva povezanost se pokazala u prošlosti veoma skupom. Gotovo sve centralne banke su napustile ovakav oblik povezanosti. Jedan od glavnih razloga jer nedostatak fleksibilnosti takve povezanosti, te otežano održavanje valutnog odnosa. U povijesti se takvo povezivanje pokazalo opasno te izvor različitih kriza poput krize meksičkog pesosa 1994.g., kriza ruskog rublja 1998.g. te poznata Crna srijeda.

Glavna točka koju treba gledati jest koliko dobro se može održati ta povezanost. Kolike varijacije na tržištu može izdržati unaprijed određen odnos između stablecoina i odabrane valute / sredstva?

Jasno je da bi idealan stablecoin trebao moći izdržati veliku razinu volatilnosti tržišta, tj. nagle promjene cijena. Također u idealnoj situaciji, troškovi održavanja povezanosti bi trebali biti niski, kretanja na trištu bi trebala biti predvidljiva, tj. dostupna analizama i cijeli sustav bi trebao biti transparentan. Ovo su u biti uvjeti za postizanje stabilnosti na globalnom tržištu.

VRSTE STABLECOINA

Kod dizajniranja stablecoina, osnovno pitanje je uz što ćete ga vezati? Da li uz neku fiat valutu poput dolara ili vrijedni metal poput zlata? Zašto ne uz neku kriptovalutu? Te na kraju, je li moguće u potpunosti izbjeći tu povezanost?

Postaje jasno da postoje svega te 3 navedene mogućnosti. Promotrimo prednosti i nedostatke svake od ponuđenih opcija.

STABLECOIN VEZAN UZ FIAT VALUTU

Ovdje se radi o najjednostavnijem dizajnu stablecoina, koji je u biti zadužnica. To znači da imate stablecoin (S) koji je uvijek jednak nekoj valuti poput dolara ($). To znači da neovisno o kretanjima tržišta, 1S = 1$.

Ovakav sustav je jednostavan. Stavljate dolare na bankovni račun kao pokriće za izdane stablecoinove. Uvijek je u optjecaju onoliko stablecoinova koliko je dolara na bankovnom računu. Ako osoba želi pretvoriti svoje stablecoinove u dolare, tada “uništite” te stablecoinove i pošaljete im dolare. Ponata je da će uvijek ostati omjer stablecoin : dolar = 1 : 1.

Prednost ovakvog sutava je najveća otpornost na varijacije na tržištu, jer takav sustav može podnijeti bilo koju razinu volatilnosti.

Iako je ovakav sustav najjednostavnije kreirati, postaje jasno da takav sustav ima mnogo nedostataka. U ovakvom sustavu imamo visoku razinu centralizacije, jer se oslanjamo na povjerenje i dobronamjernost pojedinca / tvrtke, vlasnika bankovnog računa, tj. pokrića stablecoina. Također u ovakvom sustavu potrebne su redovite nepristrane financijske kontrole urednog poslovanja.

Od nedostataka još treba napomenuti spor izlazni put, jer kada osoba želi pretvoriti stablecoin u dolare, potrebno je ponekad i nekoliko radnih dana da bi ona primila te dolare. No možda najveći nedostatak je djelomična besmislenost takvog sustava. Takav stablecoin je samo digitalna reprezentacija dolara ili neke druge odabrane valute. Digitalna plaćanja postoje dugi niz godina, te realno nema potrebe za ovakvom “inovacijom”.

Najbolji primjer ovakovg stablecoina jest TetherUSD, koji je pod oštrim kritikama javnosti jer nije dugo bio procijenjen, te većina smatra da nije održan pravilan odnos između Tethera i dolara – broj dolara na bankovnom računu Tether kompanije je manji nego broj Tethera u optjecaju. Drugi stablecoinovi koji pokušavaju postići isto jesu TrueUSD, koji je u biti isto što i Tether, samo sa većom transparentnošću. Digix Gold je slična shema, samo što je povezan uz zlato, a ne dolare. Neovisno o tome, svi dijele ista osnovna svojstva, a time i nedostatke.

STABLECOIN VEZAN UZ KRIPTOVALUTU

Recimo da ne želimo uopće povezivati ovakav inovativni finacijski sustav kriptovaluta sa postojećim financijama. Osnovna ideja kriptovlauta jest decentralizacija, čemu se vraćati na stao prema centralim bankama te vezanjem za neku centraliziranu vrijednost?

Što ako bismo učinili isto kao maloprije, no umjesto korištenja fiat valute, povezali stablecoin sa nekom drugom kriptovalutom? Kako bi to funkcioniralo, zar nisu osnovni problem velike varijacije u cijenama kriptovaluta? Kako bi tada stablecoin ostao stabilan? Jedino rješenje postavljenom problemu jest postaviti velik zalog, tj. kreirati omjer u kojemu postoji višak koji može “apsorbirati štetu” nastalu variranjem cijena.

Recimo da napravimo depozit Ethereuma u vrijednosti od 200$, a tada izbacimo stablecoinove u vrijednosti od 100$ u optjecaj. Time smo postigli zalog od 200%, svaki stablecoin je podržan sa dvostruko većom vrijednošću. To znači da ako cijena Ethereuma padne za 25%, cijena stablecoina će i dalje biti održana jer je založen sa preostalih 150$ vrijednosti Ethereuma, tj. ostaje 1S = 1$.

Svi stablecoinovi vezani uz kriptovalute prate neku varijantu ove sheme. “Prezaložite” stablecoin koristeći neku kriptovalutu, ako cijena previše padne likvidirate dio stablecoina iz optjecaja. Ovakav princip rada se može održavati u potpuno decentraliziranom sustavu. No zanemarili smo jedan važan detalj – stablecoin bi morao znati omjer cijene USD/ETH. No temeljni sustav kriptovaluta (blockchain) nema pristup vanjskom svijetu. Kako će tada takav sustav znati trenutačnu cijenu?

Najjednostavniji način jest da netko kontinuirano pruža podatke o trenutačnoj cijeni. To je očito podložno manipulacijama. Drugi način je korištenje Schelling Coin sheme, slično kao TruthCoin. Ovo je daleko kompliciraniji princip i traži veliku razinu koordinacije, no zato pruža manju razinu centralizacije i mogućnosti manipulacije.

Vezanje stablecoina uz cijenu kriptovaluta jest zanimljiva ideja, no ima nekoliko velikih nedostataka. Zalog u kriptovalutama je daleko podložniji nestabilnosti cijene nego kod zaloga u fiat valuti. Ako založite stablecoin sa Ethereumom, a on strelovito padne, tada će stablecoin automatski biti likvidiran u Ethereum (kada se postigne omjer stablecoin : ethereum = 1 : 1). Nakon toga ste izloženi standardnom valutnom riziku, gdje daljnji pad Ethereuma znači identičan pad stablecoina. To je i jedan od glavnih razloga zašto burze ne žele uvoditi ovakav tip stablecoina. U slučaju velikog pada založene kriptovalute, taj stablecoin bi zapravo migrirao u tu valutu te dodatno poremetio kretnje na tržištu.

Jedini način da se riješi ovaj problem je prezaložiti stablecoin “do neba”. Jedini način da ovakav sustav funkcionira jest da je zalog dovoljno velik da može podnijeti maksimalne nagle varijacije vlastite cijene. Kod zaloga putem fiat valute, 100 stablecoina zahtjeva 100 dolara (1 : 1 omjer). Kod zaloga putem kriptovaluta, taj omjer može biti i preko 10 : 1.

STABLECOIN BEZ ZALOGA?

Je li moguće krierati stablecoin koji nije vezan uz nijednu drugu vrijednost? Kada razmislimo, cijela priča o stablecoinu je samo igra koordiniranja cijene. Mogli bi slijediti primjer SAD-a, koji se odmaknuo od standarda vezanja uz zlato. Tako sam dolar (USD) nije vezan uz nijednu drugu vrijednost. Takva ideja potječe još iz 1970-tih, prvi put izložena u knjizi austrijskog ekonomista F.A. Hayeka. Sličnu shemu za kripto-svijet je predstavio Robert Sams još 2014. godine u svome radu Seignorage Shares. Radi se o jednostavnoj ideji. Što ako bismo kreirali pametni ugovor (eng. smart contract) koji bi imitirao centralnu banku? Uloga tog pamentog ugovora, tj. digitalne centralne banke je jednostavna – održati cijenu stablecoina stabilnom.

Kako bi se to moglo postići? Relativno jednostavno – pametni ugovor izdaje valutu, dakle on kontrolira monetranu zalihu, tj. broj stablecoina u optjecaju. Naprimjer, recimo da je trenutačna cijena stablecoina 2$. To znači da je cijena previsoka – tj. broj stablecoinova u optjecaju je premalen. Da bi riješili ovaj problem, potrebno je kreirati nove stablecoinove i pustiti ih u optjecaj sve dokle se cijena ne vrati na 1$. Na taj način naša centralna banka ostvaruje profit. Taj profit se inače nazva emisijska dobit (eng. seignorage).

No što ako je cijena stablecoina preniska? Recimo da je 1 S = 0.50$. Ne možemo samo uzeti van iz optjecaja dio novaca jer nije u našem vlasništvu. Kako tada smanjiti broj stablecoina u optjecaju? Jedini način jest kupiti višak sa tržišta putem emisijske dobiti. No što ako emisijska dobit nije dovoljna da naš pametni ugovor kupi dovoljno stablecoina? Tu dolazimo do osnovne zamisli spomenutih Seignorage Shares – umjesto da platimo nekome stablecoinove pomoću emisijske dobiti, dajemo im pravo na udio u zaradi od sljedeće emisijske dobiti.

Drugim riječima, čak i ako pametni ugovor nema dovoljno novaca da plati stablecoinove koje mora kupiti da bi stabilizirao cijenu, budući da se očekuje porast cijene stablecoina u budućnosti, u konačnici će se ponovno ostvariti emisijska dobit i pametni ugovor će isplatiti sve osobe kojima je obećan udio. Takvim otkupljivanjem stablecoina se smanjuje optjecaj, te se cijena ponovno stabilizira na 1$.

Broj dolara u optjecaju u zadnjih 60 godina. Izvor: tradingeconomics.com

No ovakvom sustavu prijeti jedna velika opasnost. Što ako dođe do naglog pada cijene stablecoina, te ne bude moguće balansirati cijenu? Nakon određenog vremena pod pritiskom prodaje, vlasnici obećanog udjela emisijske dobiti bi izgubili povjerenje u svoju isplatu. Takvo nepovjerenje bi pokrenulo smrtonosnu spiralu prodaje, spuštajući cijenu stablecoina te daljnje pogoršanje loše situacije.

Još jedan nedostatak ovakvog sustava jest otežana analiza. Koliki pritisak prodaje može takav sustav podnijeti? Koliko dugo može izdržati? Ako sustav počne padati, tko bi trebao interventrati? Gdje je prijelomna točka u kojoj će sustav zasigurno pasti? Puno navedenih faktora ovisi o ljudskom ponašanju na globalnoj razini te ih je upravo zbog toga teško analizirati. Takav sustav je podložan panici i nerazumnim odlukama.

Na kraju dolazimo do zaključka da je takav sustav Schellingova točka. Ako dovoljno ljudi vjeruje u sustav, to povjerenje će zatvoriti krug koji osigurava preživljenje sustava. Takvi stablecoinovi su najambicioznije ideje. Čak i ako bi dolar, euro, kriptovalute pali, stablecoin bi preživio. Za razliku od centralnih banka država, decentralizirani stablecoin ne bi bio motiviran prema inflaciji / deflaciji valute te otporan na ljudske manipulacije. Jedina uloga tog pametnog ugovora, te digitalne, decentralizirane (centralne) banke bi bila osiguranje stabilnosti cijene.

Ovo je izrazito zanimljiva i privlačna ideja te ako uspije, ne-založeni stablecoin bi radikalno mogao primjeniti način funkcioniranja svjetske ekonomije. No ukoliko bi takav sustav zakazao, posljedice bi bile katastrofalne, jer budući da nema zaloga, cijena stablecoina bi neizbježno pala prema nuli.

ZAKLJUČAK

Stablecoin je ideja ključna za budućnost kriptovaluta. Postoje različiti tipovi dizajna, no trenutno ne postoji idealan stablecoin. Kao i kod većine drugih tehologija, najbitnije je definirati sigurnosni profil, te utvrditi omjer prednosti i rizika. Stoga je u ovom trenutku najbolje ne pokušati odabrati idealan sustav u ovom trenutku, već potaknuti različite stablecoin eksperimente te vidjeti koji će se pokazati najuspješnijim.

Ako smo nešto dosad mogli naučiti od svijeta kriptovaluta, to je da ne možemo predvidjeti budućnost. Postoji velik broj varijacija na ove sheme, no koji god stablecoin zaživi u budućnosti, sigurno će nositi jedne od ovih temeljnih karakteristika.

Komentiraj

Upišite komentar!
Upišite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.