Kako kriptovalute postaju sve popularnije, tako se i pojavljuju porezi na kriptovalute. Porezni tretman se razlikuje od države do države. Tako primjerice u susjednoj Sloveniji nema posebne odredbe o oporezivanju prihoda ostvarenih trgovanjem kriptovalutama. U Njemačkoj dobit na temelju kriptovaluta veća od 600 € se oporezuje. No koje su odredbe Republike Hrvatske?

NAPOMENA: Ovaj članak je ažuriran 01. studenog 2018. godine te sve informacije su napisane u skladu sa propisima važećim na taj datum.

ZAKON O POREZU NA DOHODAK

Prema članku 67. navedenog zakona dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka utvrđuje se kao razlika između ugovorene prodajne cijene, odnosno primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti financijske imovine koja se otuđuje i nabavne vrijednosti te imovine. Kapitalni dobitak je razlika između vrijednosti koju je porezni obveznik uložio na početku trgovanja i koju je zaradio pri dospijeću ili prodaji te financijske imovine.

MIŠLJENJE POREZNE UPRAVE – SRPANJ 2017.

Porezna uprava izdala je prvo mišljenje na u upit o tretmanu oporezivanja kapitalnih dobitaka na temelju trgovanja kriptovaluta. (Klasa: 410-01/17-01/1419 ; Urudžbeni broj: 513-07-21-01/17-2).

Prema navedenom mišljenju porezne uprave izdanom 14. srpnja 2017.g.: “Trgovanje kriptovalutama smatra se financijskom transakcijom  (…) na dohodak ostvaren po osnovi trgovanja kriptovalutama plaća se porez na dohodak po osnovi kapitalnih dobitaka, budući se radi o dobitku po osnovi kupoprodaje te valute, što je ekvivalent instrumentima tržišta novca. Porez se plaća na razliku između nabavne i prodajne cijene umanjenoj za možebitne troškove trgovanja”.

KOLIKO IZNOSI POREZ NA KRIPTOVALUTE?

Sukladno mišljenju porezne uprave, porezni obveznik je “obvezan porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka, obračunati, obustaviti i uplatiti do posljednjeg dana mjeseca veljače tekuće godine za sve kapitalne dobitke ostvarene u prethodnoj godini, umanjene za ostvarene kapitalne gubitke“.

Porez se plaća po stopi od 12%, a potom se uvećava za prirez nadležne općine / grada.

Uplaćeni porez za kapitalne dobitke se smatra konačnim. To znači da se profit ostvaren od trgovanja kriptovalutama neće zbrajati s drugim dohocima (nesamostalni rad, ugovor o djelu i sl.). Drugim riječima, taj profit vas ne može “prebaciti” na višu poreznu stopu. Nakon što platite tih 12% + prirez, tu priča završava.

PROCES PRIJAVE POREZA

Prema članku 78. i 79. Pravilnika o porezu na dohodak: porezni obveznici obvezni su dostaviti izvješće JOPPD Poreznoj upravi prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu. Dan i oznaka izvješća je 31. prosinca prethodne godine.

Porezni obveznici u navedenom izvješću prikazuju ukupno ostvarene kapitalne dobitke umanjene za ostvarene kapitalne gubitke te za pripadajuće troškove koji su naplaćeni na teret poreznog obveznika.

Ukoliko se radi o prihodu sa neke inozemne burze, potrebno je podnijeti Obrazac RPO nadležnoj poreznoj upravi radi upisa u registar obveznika poreza na dohodak.

Važno je napomenuti da se sukladno članku 94. stavku 3. Zakona o porezu na dohodak, kapitalni dobici oporezuju samo ako je financijska imovina stečena od 1. siječnja 2016. nadalje (i naravno otuđena u roku od 2 godine od dana nabave) – ukoliko posjedujete kriptovalutu dulje od 2 godine, tada se plaćate porez na nju.

MIŠLJENJE POREZNE UPRAVE – OŽUJAK 2018.

Budući da u prethodno navednom mišljenju porezne uprave nije razjašnjeno mnogo detalja vezanih uz samu isplatu, izdano je novo mišljenje 19. ožujka ove godine koje je trebalo pojasniti različite okolnosti. (Klasa: 410-01/17-08/29 ; Urudžbeni broj: 513-07-21-01/18-4)

U tom mišljenju definira se niz raznih, “nezgodnih” pitanja koja su ostala neodgovorena u prethonom mišljenju porezne uprave iz srpnja 2017. godine. Ovdje ćemo sumirati najčešća pitanja i odgovore Porezne Uprave.

  • Što je sa prijavom poreza pri promjene kriptovalute iz jedne u drugu, odnosno ne mijenjaju se za kune?
    • “Kod zamjene jedne kriptovalute za drugu ne utvrđuje se dohodak od kapitala …. budući da nema novčanog tijeka, odnosno nije došlo do zamjene kriptovalute za neku od valuta koje su priznate kao zakonsko sredstvo plaćanja”.
      Drugim riječima, poreznu upravu ne zanima promjene tipa BTC -> ETH, samo promjene u fiat valute (kune, dolar…).
  • Kako izračunati srednji tečaj vrijednosti kriptovalute?
    • Prilikom prijave poreza, budući da cijena krptovalute poput Bitcoina varira ovisno o bruzi / web stranici koju koristite, postavlja se pitanje koji tečaj koristiti. Prema naputku porezne uprave “svaka kupnja i prodaja kriptovalute mora biti dokumentirana vjerodostojnim ispravama … ili potvrdom mjenjačnice preko koje je izvršena kupnja/prodaja kriptovalute”.
      Dakle, srednji tečaj koji se koristi pri kupnji / prodaji kriptovalute, jest onaj koji piše u dokumentu (npr. email potvrdi) kod provođenja te transakcije. Ukoliko dokument ne postoji, tada se vrijednost utvrđuje na temelju podataka o tečaju sa nekih od vodećih burzi, npr. “OKEx-a, Binance-a, Geminija, Krakena, GDAX-a, Coinbase-a i dr.”
  • Što ako se kriptovaluta kupuje direktno od druge osobe?
    • “U slučaju kupnje kriptovalute direktno od druge fizičke osobe isto mora biti dokumentirano ugovorom ili drugim vjerodostojnim dokumentom”. To znači da prilikom kupnje bitcoina ili neke druge kriptovalute mora postojati dokument sa detaljima transakcije – datum i mjesto, imena stranaka, količina prodanih bitcoina, cijena, način plaćanja, potpis obje stranke.
  • Što je sa rudarenjem (eng. mining)?
    • Ovo je jedno od gorućih pitanja, a Porezna Uprava je ovako definirala ovu problematiku: “Rudarenje je zapravo potvrđivanje i zapisivanje transakcija u glavnu knjigu … u ovom slučaju govorimo o dvije vrste dohotka“.
      1. Dohodak koji “rudar” ostvari za svoj rad smatra se drugim dohotkom iz članka 39. Zakona o porezu na dohodak. Ako se ti bitcoini (ili bilo koja druga kriptovaluta) dalje koristi za trgovanje na burzama i na kraju se zamijene za npr. kune, tada se plaća porez na temelju razlike između vrijednosti dobivene rudarenjem te prodane vrijednosti. Vrijednost bitcoina dobivenih rudarenjem utvrđuje se na temelju tečaja sa vodećih burzi na taj datum. Ako izrudarene bitcoine prodajete odmah, tj. mijenjate direktno za kune, tada plaćate 12% + prirez na vrijednost tih bitcoina prema razlici njihove vrijednosti na dan nabave te na dan prodaje (ako imate potvrdu o trenutku kada ste ih primili).
      2. Ako porezni obveznik “rudarenje” obavlja kontinuirano kroz duži period te mu je to osnovno zanimanje, tada je obvezan registrirati samostalnu djelatnost i dohodak utvrditi sukladno člancima 30. do 35. Zakona od porezu na dohodak.
      Veliki problem pod ovom točkom jest što nije definirano što je točno “duži period”, tako se ne može znati sa sigurnošću koja je točka kada bi osoba koja se bavi rudarenjem to trebalo prijaviti kao samostalnu djelatnost. Može se eventualno pretpostaviti na temelju članka 90. st. 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost da je osoba nužna registrirati samostalnu djelatnost kada uđe u sustav PDV-a, tj. rudarenjem isplati više od 300.000 kuna godišnje.Stjecanje bitcoina na druge načine primjerice ispunjavanjem anketa se tretira kao i rudarenje te podliježe istim propisima.
  • Što ako prodam imovinu u zamjenu za bitcoine?
    • “Primitak koji pri tome ostvari je neoporeziv sukladno članku 8. stavku 2. točki 4. Zakona i navedena transakcija može se naplatiti u bitcoinima, odnosno bilo kojoj drugoj kriptovaluti ili gotovu novcu, sukladno članku 92. stavku 3. Pravilnika”. Drugim riječima, u tom slučaju ne plaćate porez. Dakako, u ovom slučaju obavezno je potrebno imati dokument u kojemu su definirani svi podaci i okolnosti prodaje.
  • Što ako primim bitcoine kao donaciju?
    • Na donaciju u obliku kriptovalute se ne plaća porez. No, treba imati na umu, da bi se ti bitcoini mogli smatrati donacijom mora postojati dokument kojim se potvrđuje da ta donacija, tj. ti bitcoini nisu darovani kao metoda izbjegavanja plaćanja poreza. Jer u suprotnom bi netko mogao izrudariti npr. 10 BTC, “darovati” ih prijatelju, taj bi ih isplatio te bi na vrlo elegantan način izbjegli plaćanje poreza.
      Stoga je uz donaciju potrebno imati dokumentaciju kojom se može dokazati da je na te “darovane bitcoine” već plaćen porez. Ukoliko na njih nije plaćen porez, osoba kojoj su darovani će prilikom isplate istih morati obračunati i uplatiti predujam poreza na dohodak po osnovi drugog dohotka te doprinose za mirovinsko osiguranje. Tečajna vrijednost tih bitcoina jest ona na datum kada ih je darovatelj stekao. Ukoliko darovatelj nema dokument koji potvrđuje datum kada ih je stekao, tada se uzima tečaj sa vodećih burzi na datum darovanja.
      Ista pravila vrijede u slučaju darovanja od srodnika u prvoj liniji, sve je neoporezivo ukoliko se može dokazati da je na tu donaciju već uplaćen porez (ukoliko je trebao biti uplaćen).Primjerice, ukoliko Ivan izrudari 10 BTC, te ih 3 godine kasnije pokloni svome sinu Marku, tada Marko nije obvezan plaćati porez na donaciju jer iako otac Ivan nije uplatio porez, “držao” je te BTC dulje od 2 godine i samim time ti bitcoini ne podliježu poreznim propisima – uz napomenu da postoji vjerodostojna dokumentacija kojom se može potvrditi datum kada je Ivan stekao BTC.
  • Što ako prodajem samo dio uloga?
    • Tu nailazimo na pomalo kompliciraniju priču. Najbolje možda da pojasnimo na primjeru. Recimo da se kupili 10 BTC za 1000$ po bitcoinu – dakle investirali ste 10.000$. Tada ste tih 10 BTC zamijenili za 100 ETH za cijenu od 100$ po ethereumu. U međuvremenu je ethereum porastao na 500$. Sada ukupna vrijednost Vaše investicije iznosi 100*500 = 50.000$. I recimo da sada isplaćujete 50 ETH (25.000$). To znači da isplaćuje pola (50%) ukupnog iznosa Ethereuma. Tada bi se kapitalni dobitak računao kao isplata – razmjerni udio početne valute. Konkretno, ovdje bi to značilo 50 ETH – 5 BTC (50% inicijalno uloženih BTC), tj. 25.000$ – 5.000$. Dakle, u ovom primjeru kapitalni dobitak jest 20.000$.

UKRATKO

Od 19. ožujka 2018.g. razjašnjeno je pitanje oporezivanja kriptovaluta u Hrvatskoj. Prema mišljenju Porezne uprave iz srpnja 2017.g. dohodak ostvaren po osnovi trgovanja kriptovalutama podliježe oporezivanju po osnovi kapitalnih dobitaka. Prema dodatnoj uputi Porezne uprave iz ožujka 2018.g. pojašnjena su mnoga dodatna pitanja koja su mučila građane.

Sav profit koji ostvarite na temelju kriptovaluta morate prijaviti. Pod profitom se smatraju kune koje ste primili na račun na temelju isplate sa neke burze ili mjenjačnice. Napominjem, radi se o profitu, ukoliko imate gubitke koji su veći od dobitaka (dakle nema profita) tada ne morate ništa prijavljivati. Također, ukoliko posjedujete kriptovalutu dulje od 2 godine, takođe ne morate plaćati porez.

ŠTO VAM JE POTREBNO?

  • Obrazac JOPPD – izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja, ispunjeno na propisani način.

  • Izračun poreza – izračun iznosa za plaćanje poreza prema first-in, first-out načelu. To znači da bilježite svaku pretvorbu kuna -> kriptovalute sa datumom i tečajem po kojem je kupljena. Čuvajte mailove koje primite kao potvrde od burzi i mjenjačnica. Isto tako bilježite pretvorbe kriptovaluta -> kune. Na temelju tih informacija se izračunava profit. Isto tako nije na odmet čuvati i bilješke o pojedinim trgovanjima na burzama.

  • Bankovna uplatnica – uplatnica s iznosom, brojem računa i propisanim pozivom na broj, kako bi se plaćanje ispravno povezalo s vašim obrascem JOPPD.

  • Obrazac RPO – obrazac za prijavu u Registar poreznih obveznika za osobe koje su ostvarile dohodak iz inozemstva. Dakle ovaj obrazac podnosite ako ste primili novac sa inozemne mjenjačnice / burze.

Rok za prijavu i plaćanje poreza je zadnji dan veljače (28.02.2018), a u izvješću navodite transakcije ostvarene u prošloj godini, ove godine do 31.12.2017. Porezna stopa iznosi 12% + prirez.

Ako je zarada manja od 112 kn godišnje, ne morate obračunavati i plaćati porez. 


PRIMJER PLAĆANJA POREZA

NAPOMENA: U ovom primjeru ćemo navoditi bitcoin, no sa gledišta Porezne uprave svejedno je o kojoj kriptovaluti se radi. Svejedno je da li se radi i o više različitih kriptovaluta.

Porez iznosi 12% na zaradu + prirez. Znači, ako ste kupili jedan bitcoin 10. svibnja 2017. po cijeni od 1.700$  (11.565,28 kn po srednjem tečaju HNB-a), a prodali ga 7. prosinca 2017. po 16.000$ i uzeli su vam 100$ provizije, znači dobili ste 15.900$ (101.540,07 kn po srednjem tečaju HNB-a na dan 7.12.2017), plaćate porez na zaradu koja iznosi 101.540,07 – 11.565,28 kn = 89.974,79 kn.

Porez na dohodak od kapitala = 89.974,79 * 12% = 10.796,97 kn
Prirez na porez (za Zagreb 18%) = 10.796,97 * 18% = 1.943,45 kn
Ukupno porez + prirez moramo platiti 12.740,42 kn (10.796,97 + 1.943,45)

Primjer tablice za evidenciju pomoću FIFO metode

Prije nego platite porez, morate se prijaviti u poreznoj upravi u registar poreznih obveznika – RPO. Kažete referentici da ćete ostvarivati zaradu direktno iz inozemstva i da se samo zato prijavljujete u registar. Nakon što ste se upisali u registar u razdoblju između 2. siječnja i 28. veljače 2018. (za 2017.) platite porez i predajete JOPPD obrazac.

KAKO UPLATITI POREZ?

Uplatni račun za porez i prirez za grad Zagreb je:
Primatelj: GRAD ZAGREB – dohodak od kapitala
Račun primatelja: HR1110010051713312009
Poziv na broj: HR68 1910-vaš OIB-17365
(ovo zadnje je broj JOPPD obrasca, na 31. prosinca 2017. prve dvije znamenke označavaju zadnje dvije znamenke godine 2017., a sljedeće tri redni broj dana u godini 365 je zadnji dan, osim ako nije prestupna godina – onda je 366).
Iznos za uplatu: 12.740,42 kn

Uplatne račune za ostale gradove i mjesta pogledajte ovdje.

KAKO POPUNITI JOPPD OBRAZAC?

Strana A
Oznaka izvješća: 17365 (broj joppd-a, zadnji dan u godini)
Vrsta izvješća: 8 (ako prijavljujete samo kapitalne primitke iz inozemstva, ako želite zajedno prijaviti domaće i strane onda upisujete 11 i onda je rok za prijavu 31. siječnja!)
Oznaka podnositelja: 4
Broj osoba: 1
Broj redaka: 1

Strana B – što nije navedeno se ne popunjava, odnosno upisujete nule (0):
2. Šifra općine/grada (Za Zagreb upisujete): 01333 (za ostale gradove/općine pogledajte ovdje).
3. Šifra općine/grada rada: 00000
4. i 5. Vaše ime, prezime, OIB
6.1. Oznaka stjecatelja/osiguranika: 1001
6.2 Oznaka primitka/obveze: 1006
10.1. Razdoblje od: 1.1.2017.
10.2. Razdoblje do: 31.12.2017
11. Iznos primitka (oporezivi): 89.974,79 kn (u našem primjeru)
13.3 i 13.5. opet upisujemo 89.974,79 kn
14.1. Porez: 10.796,97 kn (u našem primjeru)
14.2. Prirez: 1.943,45 kn (u našem primjeru)
16.1. Oznaka načina isplate: 1 (1 – tekući račun, 2 – žiro račun, 4 – gotovina)
16.2. Iznos za isplatu: 77.234,37 kn (89.974,79 [zarada] – 10796,97 [porez] – 1943,45 [prirez])

NAJČEŠĆA PITANJA

Ako nisam prodao bitcoine, trebam li platiti porez?
Ne.

Ako sam prodao, ali nisam si novac prebacio u Hrvatsku već je ostao na nekom računu u inozemstvu?
Tada trebate platiti porez zemlje u kojoj ste isplatili iznos, ovisno o njenim zakonima. Nakon toga bi trebali moći prebaciti novac sa svog inozemnog računa na račun u RH bez ponovnog oporezivanja. To su pitanja na koja ne znam 100% odgovor, jer sam stav Porezne uprave nije do kraja razjašnjen u takvim rijetkim slučajevima.

Prilikom prodaje bitcoina uzeli su mi naknadu pa sam dobio malo manje, na koji iznos onda plaćam porez?
Na onaj koji ste zaista zaradili umanjen za provizije i naknade koje ste morali platiti.

Ako sam zaradio npr. 1000 USD, a poslije izgubio 1.100 USD u istoj godini – što onda?
Onda ništa.

A ako sam zaradio 1.000 USD, a poslije izgubio 500 USD u istoj godini?
Onda plaćate porez na 500 USD.

Kako se računa zarada ako sam kupio jedan bitcoin po 1.800 USD, zatim jedan po 5.500 i na kraju jedan po 10.000 USD, a onda prodao 2 bitcoina po recimo 15.000 USD?
Računa se po FIFO metodi (first in, first out). Znači, kada ste prodali bitcoin po 15.000 računa se da ste prvo prodali onaj kojeg ste prvog kupili (po 1800 USD). Kada ste prodali drugi bitcoin po 15.000 računa se da ste prodali onaj kojeg ste drugog kupili (po 5500). Znači ostao vam je onaj od 10.000.

Kada treba platiti porez? Na kraju godine ili 8 dana od zarade?
Na kraju godine, odnosno između 2.1. do 28.2. tekuće godine za prethodnu godinu (do 28.2.2018. za zaradu tijekom 2017.).

Kako će porezna uprava znati koliko imam love u svom walletu odnosno koliko sam zaradio ako ništa ne prijavim nego odem na bankomat u inozemstvu i dignem lovu ili kupim nešto online i tako potrošim zaradu?
Porezna uprava to ne može znati, u tom slučaju ne bi Vas imao tko potraživati plaćanje poreza.

Ako ulažem kao tvrtka (pravna osoba), kako onda ide cijela ova priča?
Totalno drugačije, plaća se porez na dobit (12 ili 18%) ukoliko se ostvari zarada i to sve radi knjigovođa te nema JOPPD obrasca.

Ako držim bitcoin duže od dvije godine kao investiciju trebam li onda platiti porez?
Prema zakonu, ne. Ali se ne priznaje ako ste unutar te 2 godine radili zamjenu valuta. Po mom mišljenju onda plaćate porez bez obzira što je prošlo više od 2 godine, osim ako taj novi coin niste držali više od 2 godine onda opet ne trebate. Također postaje upitno što ako ste zamijenili primjerice ETH za USD na burzi pa ponovno za npr. BTC. Taj podatak Poreznoj upravi nije dostupan, a došlo je do zamjene valuta. Na ovo pitanje je teško odgovoriti jer Porezna uprava nema uvid u potpunu povijest investicije, te se postavlja pitanje da li bi se uopće moglo priznati čuvanje kriptovaluta kao investicije. Za to bi svakako trebalo tražiti mišljenje Porezne uprave.

Kako se plaća porez ako sam kupio recimo 1 bitcoin, dio njega pretvorio u litecoin, pa dio litecoina u ethereum i na kraju onda ethereum isplatio?
Nije bitno o kojim se kriptovalutama radi. Jedino što Poreznu upravu ovdje zanima jest iznos koji vi navedete kao uložen, te iznos koji odražava isplatu kriptovalute. Tada se po istom principu kao što je navedeno gore u tablici računa zarada / gubitak. Samo zamislite da gore u tablici ne pišete “Bitcoin” nego općenito “Kriptovaluta”.

Što je sa rudarenjem, kako se tada plaća porez?
U tekstu je detaljno pojašnjeno. Ukratko, na izrudarene Bitcoine se plaća porez u iznosu od 12% + prirez ukoliko ih isplaćujete unutar 2 godine od primitka. Ako ih držite dulje od 2 godine, tada na njih ne plaćate porez. Tu treba napomenuti da se pretpostavlja da posjedujuete dokument (bilo koju vrstu potvrde) da ste na taj i taj datum primili tu količinu BTC. Ukoliko nemate taj podatak, nisam baš siguran kako biste mogli dokazati kada ste stekli te Bitcoine. Priča se mijenja ako Vam to predstavlja osnovno zanimanje, što je loše definirano te nije naveden nijedan vremenski rok niti okolnosti koje definiraju kada rudarenje postaje “osnovno zanimanje”.

52 KOMENTARI

    • Ažurirao sam članak, pročitajte dio u kojem je objašnjen porezni tretman rudarenja (odjeljak “Mišljenje porezne uprave – ožujak 2018”), jer se stjecanje BTC na druge načine primjerice MLM programima tretira kao i rudarenje te podliježe istim propisima.

    • Ništa, tada ti BTC postaju vlasništvo vlasnika bankomata te on snosi odgovornost za prodaju / daljnju manipulaciju tim bitcoinima. Uzmite u obzir da provizije tih bankomata variraju od 5 – 15%, pa da Vam ne bi ispalo to kao “skuplja” varijanta.

  1. Kupio sam 2017. dio Bitcoina za nekih 1300kn i danas on vrijedi 1287kn, ako ga želim isplatiti na račun da li trebam ispunjavati bilo kakve papire s obzirom da nema dobiti?

  2. POZ.Iz B I H sam ,kako imam hr drzaljanstvo ,imam i taj OIB .Kupio sam bitcoin preko ove hr. bitcoin mjenjacnice uplatom na banci. E sad ako bi preko iste mjenjacnice prodao bitcoin ali na racun sina, koji ima racun u banci HR.Radi sezonski pa ima boraviste.Da li bi morao platiti porez.

    • Da, te bi morali prethodno dokumentom darovati te bitcoine sinu koje bi tada on isplatio na svoj račun. Tako bi prilikom prodaje bitcoina sin imao definirano kako ih je stekao, te platio porez s obzirom na ulaznu i izlaznu vrijednost (vrijednost bitcoina na dan kada ste ih VI nabavili – vrijednost kada ih je sin prodao). Članak je ažuriran, pogledajte dio pod “Mišljenje porezne uprave – ožujak 2018).

  3. Pozdrav, ispričavam se ako je to već negdje objašnjeno.
    Kupio sam jednom 50€ BTC-a, zatim sam drugi put kupio 50€ ETH-a, zatim treći put 30€ BTC-a. Isplatio sam si na račun: jučer – 50€ ETH-a i danas – 50€ ETH i sutra ću – 30€ ETH…
    Da li sam obvezan podnositi svoje račune poreznoj i ispunjavati JOPPD obrazac i ostalu proceduru?
    Puno hvala na pomoći i odgovorima!

    • Ako sam dobro shvatio, isplatili ste isti iznos koji ste investrirali (130 €). U tom slučaju, ne postoji kapitalna dobit (isplata – ulog) te u tom slučaju ne trebate podnositi prijavu i plaćati porez jer niste ostvarili kapitalnu dobit, odnosno profit investicijom.

  4. Pozdrav,

    Čitam već par puta i kao da su mi odgovori na (identična) pitanja sljedećih korisnika u kontradikciji :
    Mimica 25.01.2018 at 17:01
    Borna 22.01.2018 at 23:24

    Može li, molim vas, pojašnjenje?

    • Nisam siguran po čemu su u kontraindikaciji – korisnik Mimica je naveo primjer u kojemu je ostvario kapitalnu dobit od 100€ (100€ uložio, 200€ isplatio), a korisnik Borna je postavio pitanje u kojemu nema kapitalne dobiti, kada investicijom ne ostvaruje profit.

  5. Pozz, malo trgujem kripto valutama na Binance stranici. Iz gore navedenoga sam zaključio kako se porez plaća u slučaju samo ako isplatim više na svoj račun nego li sam uplatio. Do tada ja mogu slobodno prebacivat i trgovat između valuta bez obzira na zaradu ukoliko nije isplaćena na račun. Samo me zanima kako gore kaže da se porez plaća iz kripto u kune. Šta se dogodi ukoliko povučemo sredstva sa računa u ovom slucaju $ na devizni račun preko SEPA sistema.
    Inače uplaćujem preko Coinbase, pa se taj iznos free prebaci na GDAX i od tamo free na Binance. Binance ima malu naknadu trgovine, a dosta kripto valuta i tokena. Zadovoljan sam.
    Mišljenje je kartica i kad si u plusu trosit. Kad je pad dokupit. To mi je cilj. Nadam se kako Vas nisam udavio. Hvala.

  6. Dobar dan,

    a recimo ako bi bitcoinom kupio zlato u zlatarni i onda to zlato prodao nazad zlatarni. Kako se gleda na tu transakciju kupovine zlata? I recimo jednoga dana ako me traže da objasnim kako sam kupio stan i ja im pokažem račun kupovine i prodaje zlata, da li je to u redu?

    • Po mom mišljenju, ako Vi platite zlato direktnim prijenosom Bitcoina, tada bi novi vlasnik Bitcoina plaćao porez prilikom pretvorbe Bitcoina u kune. No opet, to je prema mojem tumačenju prema trenutnim mišljenjima Porezne Uprave.

  7. Recimo odem u lokalni ured porezne uprave mogu li ja traziti napismeno da mi propisu u kom obliku platiti porez da nebi kasnije bilo slucaj rekla / kazala

    • Da, koliko znam može se zatražiti mišljenje u lokalnom uredu, no mišljenje Porezne uprave je pravni dokument i izdavanje ima neku ne baš tako malu cijenu, mislim da oko 500 kuna.

  8. Pozdrav. Malo kasnim sa komentarom al moram da pitam.
    Recimo rudarenjem dodem do vrijednosti 5000kn i mesetarenjem iz kripto valute u kripto valutu ostvarim profit od recimo 25000kn kako placam porez. Jasno mi je da do isplate na racun ne placam porez.
    Ali ako odlucim isplatiti svih 25000kn kako placam porez i ukoliko se vidi da je uplata dosla sa btc mjenjacnice kako pravdam porjeklo novca s obzirom da nemam ulaz nego samo izlaz.

    • Upravo zbog takvih situacija je problem sa plaćanjem poreza – problem nije dovoljno definiran od strane Porezne uprave. Jer prema trenutnoj situaciji, za svaku isplatu bez dokaza o uplati (rudarenje, fork itd.) bi se vjerojatno plaćao porez na drugi dohodak.

      Za takve situacije najbolje bi bilo tražiti mišljenje Porezne uprave, jer trenutnim mišljenjima to nije dovoljno detaljno definirano.

  9. Ako sam u 2017 uplatio na mjenjačnicu 100Eur, a 2018 sa te mjenjačnice isplatio 200Eur u 2018 koje trebam prijaviti kao dobit 2019 dali plačam porez na 200Eur ili mi se prizna ulaganje iz 2017 i plačam porez na 100Eur

  10. Zanima me ako suprugi “poklonim” kriptovalute i to ovjerim kod javnog bilježnika. Da li ona onda placa porez jer sam joj to poklonio?

    • U svakom slučaju da, samo tada ovisi koji porez. Kada bi Vaša supruga povukla taj novac koristeći neku od burza na svoj račun tada bi se na taj iznos plaćao ili Porez na drugi dohodak, ili ukoliko bi se na temelju navedenog darovnog ugovora priznavao prijenos investicije, tada bi se plaćao Porez na kapitalnu dobit. Vjerujem da je tako ukoliko sam dobro shvatio navedene zakone i propise.

  11. Pozdrav! Što ukoliko uplata i isplata na račun nisu izvršene unutar iste kalendarske godine? Se onda plaća porez na cijeli uplaćeni prihod? Da li se također ne plaća porez ukoliko isplatim manje nego što sam uplatio (znači neto gubitak novca)? Unaprijed zahvaljujem

    • Ako sam dobro shvatio pitanje, u Vašem primjeru imamo ovakvu situaciju: recimo da ste 2017. g. kupili 1 BTC, da bi recimo sada početkom 2018.g. prodali 1 BTC.

      Budući da nije bilo kapitalne dobiti (uloženo – isplaćeno) u 2017.g., nego je ona ostvarena prodajom 1 BTC u 2018.g., trebali bi platiti porez na kapitalnu dobit za 2018.g. Taj porez se plaća iduće godine, dakle do kraja veljače 2019.g.

      • Točno to, hvala. Znači porez se u ovom slučaju plaća na kompletan isplaćen iznos u novoj godini. Jedino još ne znam da li i kao student moram prolaziti kroz ovo budući da nisam porezni obveznik. Pretpostavljam da to poreznoj nije neki problem, jednostavno bi trebao ispuniti obrazac za prijavu u RPO i dalje ide kako je navedeno?

        • Da, to vrijedi za svu odraslu populaciju, neovisno o statusu (npr. student).

          Obratite pozornost na porezne olakšice. Ja nisam porezni stručnjak niti je to moja profesija, samo pišem mišljenje prema tome koliko sam upućen. Koliko znam, ukoliko je profit veći od 15.000 kuna osoba na čijoj ste poreznoj olakšici nju gubi. Na to svakako obratite pozornost.

          • Hvala na odgovoru! U pravu ste, trenutno je 15 000 kn limit do ukidanja porezne olakšice, a za prihode veće od 60 000 kuna student mora platiti i porez. Zato mi i nije bilo jasno, da li pod to spadaju i prihodi od drugih izvora (npr. kriptovaluta) jer se ove dvije kategorije oporezivanja (po tome što sam uspio pročitati na internetu) povezuju samo uz studentske ugovore! Odnosno kao da se odnose samo na prihode preko studentskih ugovora. Hoćete onda reći da bi porez na kriptovalute trebao platiti iako i ne pređem tih 60 000 kn limita kao student? Trebati ću još to istražiti..

          • Prema mišljenju Porezne uprave, porez na kapitalnu dobit trebao bi biti konačan: “Porez plaćen po osnovi kapitalnih dobitaka smatrat će se konačnim, što znači da se neće uzeti u obzir u godišnjem obračunu poreza na dohodak i da porezni obveznik po toj osnovi neće morati podnijeti godišnju poreznu prijavu, ali ni moći ostvariti povrat, kao ni veću razliku za uplatu.“.

            Dakle, ukoliko sam dobro shvatio, taj iznos ne bi trebao imati veze sa navedenim limitom od 60.000 kuna.

  12. Pozdrav,

    ako prodam pola udjela od svake valute(koje su me, na početku kad sam kupovao udjele, zbirno koštale npr. 100 eura) i taj prodani iznos povučem na svoj devizni račun, primjera radi neka na račun sjedne iznos od 200 EUR-a, je li porezna osnovica prodajni udjel kripto valute pomnoženo s prodajnom cijenom što iznosi 200 eura(ono što je zapravo i sjelo na račun) minus prodajni udjel kripto valute pomnožen s kupovnom cijenom što bi iznosilo npr. 50 eura(pola od 100 eura koliko sam na početku platio sve kupljeno)? Dakle, porezna osnovica bi prema toj računici iznosila 150 eura u kunskoj protuvrijednosti prema odgovarajućem tečaju. Brojke su samo okvirno primjera radi da se lakše razumijemo. Hvala!

  13. Pozdrav,

    Ako trgujem kriptovalutama ali mi to i dalje stoji na exchange-u, znaci nisam nista isplacivao na racune ni u HR ni u inozemstvu, nego to i dalje koristim za ulaganje i trgovanje, da li sam i dalje duzan platiti porez?

    Hvala

    • Porezne obveze kreću tek kada pomoću njih napravite promijene na svom bankovnom računu. Dakle, ako je novac i daje na burzi (exchange), Vi niste ostvarili prihod na svom bankovnom računu te stoga ne trebate plaćati porez. Tek kad “povučete” novac, dužni ste platit porez.

      Ispričavam se na pogrešnom tumačenju te Vas molim da pročitate komentar ispod od osobe CryptoTrader.

      • Poštovani, trebali bi se suzdržati oko davanja Vaših tumačenja.

        Mišljenje Porezne kreće ovako:
        “Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka u Zakonu o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/16; dalje u tekstu: Zakon) uređen je člankom 67. Prema tom članku dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka utvrđuje se kao razlika između ugovorene prodajne cijene, odnosno primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti financijske imovine koja se otuđuje i nabavne vrijednosti te imovine.”

        Članak 67., stavak 3. zakona o porezu na dohodak kaže što je otuđenje:
        “(3) Otuđenjem financijske imovine iz stavka 2. ovoga članka smatra se prodaja, zamjena, darovanje i drugi prijenos.”

        Dakle, kad ste zamijenili BTC za ETH, dogodio se trenutak otuđenja BTC pa se gleda koja je bila tržišna vrijednost BTC u tom trenutku. Na razliku između nabavne cijene BTC i vrijednosti BTC pri otuđenju ide porez na kapitalnu dobit. Nebitno je kako ste točno kupili BTC i za što ste ga zamijenili, bitna je tržišna vrijednost istog u danom trenutku. Nebitno je i kad ste povukli dobitak na vaš bankovni račun.

        Svakako, treba postaviti eksplicitno pitanje Poreznoj upravi, ali iz slova zakona je prilično jasno. U SAD-u je isto:

        “I didn’t move any money out of the exchange, I just bought back in. What about then?
        Yes. A tax event occurred and you gained money, even though it isn’t in your bank account. For tax purposes it is treated no differently.”
        https://bitcoin.tax/faq

        “Exchanging one token for another e.g. using Ethereum to purchase an altcoin, creates a taxable event. The token is treated as being sold, thus generating capital gains or losses.”
        https://onlinetaxman.com/bitcoin-taxation-need-know-avoid-trouble-irs/

        “The tax act in Sec. 13303 amends IRC Section 1031 (a)(1) to delete “property” and replace it with “real property” … So, you can see that now I can no longer take the position that my Bitcoin to Litecoin exchange was a like kind one under Sec. 1031, and I have to recognize the gain when I do it.”
        http://fortune.com/2017/12/21/bitcoin-tax/

        Kako je postupak zamjene BTC za neku drugu kripto valutu nešto najčešće što svaki trgovac kripto valutama radi, ovo je jako značajno pitanje o kojem treba voditi računa. Najveći problem je evidentirati sve. Ova gornja stranica koju sam naveo https://bitcoin.tax djeluje dosta korisno za to jer prima kao ulaz csv tablicu transakcija ili se direktno spaja na neke mjenjačnice pa onda oni sve pripreme. Disclaimer: nemam veze s njima i tek trebam provjeriti kako dobro rade.

        • Hvala na ukazanoj grešci. Prema tome, prilikom svake trgovine na burzi bi morali bilježiti promjenu prema first-in / first-out metodi? Primjerice, zamjenu BTC za ETH bi navodili kao prodaju BTC, kupovina ETH i tako dalje kreirali tablicu iz koje bi na kraju definirali iznos poreza?

          • Tako je. Ja planiram evidentirati sve svoje transakcije i onda prepustiti bitcoin.tax da generira tablicu takvog tipa.

            Još jedna potencijalno korisna stranica za koju znam (također nemam veze s njima već planiram koristiti) je naša https://www.kapitalnadobit.hr/

        • U redu, ali meni ce to biti veliki problem, jer ja svakodnevno imam po 10-20 trade-ova sa 30-40 razlicitih kriptovaluta. Mislite da bi bio problem ako stavim par transakcija i dodjem do neke okvirne cifre koju sam te godine zaradio?
          Uostalom, da li porezna zahtjeva da se se ta prijava poreza na kapitalnu dobit potkrijepi i dokazuje sa nekakvom dodatnom dokumentacijom ili je dovoljno sam to okvirno izracunat? Ja bi im mogao ispisat sve transakcije sa svih burza na kojim trgujem ali cisto sumnjam da bi se oni snasli ut om moru podataka…

          • Uostalom, Porezna nema uvid u moje transakcije niti zna koliko ja imam otvorenih racuna na kojim burzama (mijenjacnicama)…Sto znaci da bi mogao uzeti u obzir samo transakcije na jednoj burzi i platiti porez i isplatiti na samo ono sto sam zaradio na toj burzi, ili se varam?

  14. Poštovani,

    piše da je kod rudarenja oporeziv cijeli iznos isplate. Znači li to da struju koju potrošimo ne možemo odbiti kao trošak?

    • Iako je logično, mislim da to neće priznavati kao trošak jer to znači da bi računi za struju morali biti navedeni kao kapitalna ulaganja. I još da ne spominjemo činjenicu da bi trebalo biti točno određeno koliko struje pripada trošku mining procesora.
      Porezna uprava na sve to gleda samo kao dobit, na žalost ne gledaju se stvarni procesi i troškovi. Prilikom isplate izgledati će samo kao prihod iz inozemstva, što se obračunava kao porez na drugi dohodak.

      • Za ovo moramo pitati Poreznu.

        U nekim slučajevima bi se moglo točno znati koji je bio trošak, recimo ako se unajmi mining oprema. Taj trošak može biti 95% primitka ili čak i veći pa sve skupa postane neisplativo. Ovo bi se moralo uzeti u obzir.

        Usputno, link na brošuru u članku je zastario, od 2017. vrijede promjene vezane za porez na drugi dohodak. Evo upravo čitam http://www.poslovni-edukator.hr/images/prez/pula2017/isplata%20drugog%20dohotka.pdf

        “drugi dohodak = razlika između primitaka i propisanih izdataka”

        Postoji i podjela na dohodak koji je konačni i onaj koji to nije.

        Treba vidjeti i priču vezanu za samostalnu djelatnost, moguće da je to prikladniji oblik. U svakom slučaju, teško se snaći u moru propisa i nedorečenosti, Porezna bi trebala dati svoj javni stav oko ovoga.

  15. Ono najbitnije nije objašnjeno u članku! Naslov je članka porez na kriptovalute (množina) a u tekstu se spominje samo Bitcoin!
    Kako se plaća porez ako sam kupio recimo 1 bitcoin, dio njega pretvorio u litecoin, pa dio litecoina u ethereum i na kraju onda ethereum isplatio? Kako to obraditi po fifo metodi?! U ovom slučaju imamo potvrdu o kupnji samo za bitcoin a to ne možemo odbiti kao gubitak ako sam ja isplatio zaradu od ethereuma?! Po mom mišljenju onda se na cijeli iznos obračunava porez od 12%+prirez. Ili se varam?

    I što je s rudarenjem? Tu nemamo nikakve kupovine, samo isplatu zarade? Tu je znači također porez na cijelokupnu isplaćenu zaradu?

      • Evo ovako.. ako sam 2017te uplatio prema tri firme koje se bave kupnjom i prodajom kripto valuta 1000€ i sada preko jedne firme isplatim 980€ (transakcija koju sam tamo obavio kada sam prodao recimo LTC je dobit i tu dobit (980€) isplatim sebi na račun. Kad se gleda po mom računu uplate prema tim firmama i moja isplata praktički nije zarada? Dali se na taj iznos mora radit porez?

        • U Vašem primjeru uplatili ste ukupno 1000€ u obliku investicije u kriptovalute, no isplatili ste iznos od 980€. Prema tome, ispada da ste u kapitalnom gubitku od -20€, a na to se ne plaća porez. Porez se plaća na kapitalnu dobit veću od 112 kuna.

Komentiraj

Upišite komentar!
Upišite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.