U zadnje vrijeme često čujemo različite informacije kako su Bitcoin i općenito kriptovalute balon koji će puknuti i da će mnogi izgubiti uloženi novac. No o čemu se točno ovdje radi, zašto svi smatraju tržište kriptovalutama nestabilnim balonom te jesu li u pravu?

Sve ovo mi izgleda kao ponavljanje “dot-com” balona, a možda i na balon tržišta nekretninama.

Ovo je izjava Roberta Shillera iz intervjua o Bitcoinu za Fortune časopis. Robert J. Shiller je profesor ekonomije sa sveučilišta Yale te dobitnik Nobelove nagrade. Da bi malo analizirali njegovu tvrdnju, potrebno je prvo razjasniti 2 navedena “balona”.

ŠTO JE “DOT-COM” BALON?

To je višegodišnji špekulativni balon koji je nastao u periodu između 1995. i 2001. godine. Njegov slom postao je globalni fenomen prvenstveno zahvaljujući broju upletenih međunarodnih banaka, investicijskih fondova, fondova rizičnog kapitala i privatnih investitora iz svih krajeva svijeta. Radilo se o špekulacijama i investicijama u brojne internet kompanije (odatle i naziv .com). Američki poslovni mediji, čak i vrlo poštovani Forbes magazin i Wall Street Journal, ohrabrivali su javnost za ulaganja u rizične internet kompanije zanemarujući loše poslovne prakse i kršenje osnovnih financijskih principa. Kampanje koje su vodile kompanije putem televizije, letaka ili kroz sportske događaje konstantno su privlačile nove investitore. Kombinacija brzorastućih cijena dionica, povjerenja burzi da će kompanije opravdati rast budućim profitima, te špekulaciji i lako dostupnom kapitalu stvorilo se okruženje u kojem su ulagači bili voljni previditi klasične pokazatelje poput fundamentalne analize i fokusirali se na uvjerenje o tehnološkom napretku.

Do korekcije cijena na burzi dolazi kada je vrijednost dionica nesrazmjerna stvarnoj vrijednosti kompanija. Što je ova razlika veća i balon je veći. U tom smislu, nekada je korekcija blaga, a nekada je ta razlika tolika da samo slom burze može vratiti cijene na realan nivo. Tako je realnost konačno stigla i na “dot-com” tržište. Iako su u brojne kompanije uložene stotine milijuna dolara, one jednostavno nisu proizvodile nikakav profit, dok im je cijena dionica i dalje ostajala enormna.

Izgubljene su milijarde dolara u dionicama koje više nije bilo moguće prodati.

Od ožujka 2000.g., kada su cijene bile na vrhuncu, pa do kraja 2001.g., cijelo tržište se srušilo jer više nije bilo ljudi koji su željeli kupiti, a ni posjedovati dionice .com kompanija.

SVJETSKA FINANCIJSKA KRIZA 2007.g.

Nakon velikog pada vrijednosti dionica tijekom nastanka .com krize središnja američka banka je za stimulaciju američkog gospodarstva snizila kamatne stope na vrlo nisku razinu. S tim niskim kamatama počeo je ubrzani rast cijena nekretnina u SAD. Dodatno je djelovao i vanjskotrgovinski deficit u SAD koji je bio financiran novčanim sredstvima iz samog proračuna. Kina je značajne dijelove viška prihoda od izvoza ulagala u vrijednosnice SAD-a, što je snizilo efektivnu godišnju kamatnu stopu državnih vrijednosnica. Naravno, takva politika nije bila ograničena na samo SAD, već se tako “poslovalo” u većini industrijski razvijenih zemalja.

PROŠIRENJE KREDITIRANJA

Zbog niske kamatne stope osobama s nižim prihodima bilo je omogućeno priuštiti si dom. Bodreni takvom politikom, banke su odobravale kredite s promjenjivom kamatnom stopom zajmoprimcima s lošom kreditnom sposobnošću. Zbog niske kamatne stope, rate su u početku bile male. Rizik od povišenja kamatne stope snosili su dužnici, čega oni često nisu bili svjesni pri dizanju kredita.

Zbog rasta potražnje, rasle su cijene nekretnina. Banke su koristile taj razvoj da bi dužnicima nudile dodatne kredite. Uz stalni rast cijena nekretnina, u slučaju nesolventnosti dužnika, kredit je banka mogla namiriti iz prodaje imovine uz višu tržišnu vrijednost. Banke su se osjećale sigurnima, a uz rast cijena dužnici su vjerovali, da u hitnim slučajevima mogu preprodati nekretninu s dobitkom i vratiti dug hipoteke.

PAD VRIJEDNOSTI NEKRETNINA

Usporavanje gospodarstva SAD-a od 2005. godine, te naknadno povećanje kamatne stope središnje američke banke na do 5,25% u lipnju 2006.g. izazvalo je lančanu reakciju. Ljudi sa niskim plaćama nakon povećanih stopa promjenjivih kredita nisu više mogli vraćati hipoteke i morali su prodavati svoje kuće. Povećanje broja nekretnina na prodaji, koji je kulminirao u srpnju 2006.g., doveo je do pada vrijednosti nekretnina. Nesposobnost dužnika da vraćaju kredite dovela je i banke i investitore do gubitaka. U proljeće 2007.g. u SAD-u nekoliko desetaka banaka, koje su bile specijalizirane na financiranje ove vrste kredita nekretnina, predale su zahtjev za stečaj. Završni udar na tržištu je bio stečaj Lehman Brothersa 15. rujna 2008. na svjetskom međubankovnom tržištu.

BITCOIN BALON

Ovaj pojam se zapravo odnosi na cijelo tržište kriptovaluta, no osnovno pitanje koje moramo postaviti na temelju izjave Roberta Shillera – o kakvom se balonu točno radi?

Glavna činjenica koja dovodi do shvaćanja kriptovaluta kao špekulativnog balona jest porijeklo vrijednosti. Na što mislim pod time? Vrijednost Bitcoina (ili bilo koje druge kriptovalute) ovisi isključivo o tržišnoj vrijednosti. Tržišnu vrijednost određuju investicije, tj. promjene vlastitog novca u Bitcoin. U tome leži osnovni problem. Ovdje se ne radi o ekonomiji, razmjeni Bitcoina za neki proizvod, već samo o investiciji svog novca sa nadom da će mu vrijednost porasti te da će se tada vratiti natrag u “matičnu” valutu.

Takvo razmišljanje čini više od 90% vrijednosti cijelog tržišta. Istu situaciju smo vidjeli sa dot-com balonom. Valuta kod koje je jedini cilj porast, a ne ekonomski obrtaj u zamjenu za dobra, nema smisla. Slična situacija se događa danas sa ICO, kao što je bilo 90-tih sa .com kompanijama.

ŠTO SU ICO?

Ukratko, ICO (eng. Initial Coin Offering) su u biti crowdfunding kampanje. Crowdunding je zapravo javna kampanja u kojoj može sudjelovati bilo tko. Koliko će novca uložiti u nešto, prepušteno je ulagaču, a oni koji pokreću kampanju mogu mu za uzvrat ponuditi nešto – službenu zahvalnicu, prvu seriju proizvoda ili nešto treće. Mnogi su počeli kreirati nove kriptovalute koje bi financirali putem ICO.

Većina tih ICO projekata su prijevare čiji je cilj bio navući što više korisnika da investiraju, nakon čega bi vrijednost te kriptovalute samo nastavila padati jer nema nikakvih razloga zašto bi zapravo netko investirao u nju.

ISPRAZNO INVESTIRANJE

Kao što vidite, većina ICO su slični internet kompanijama otvaranim u vrijeme dot-com balona. Investira se u različite kriptovalute čija je jedina svrha privući što veći kapital nakon kojeg bi valuta “propala”, baš kao i internet kompanije u dot-com vremenu.

Na dan 4. rujna 2017.g. došlo je do velikog pada u vrijednostima kriptovaluta zbog zabrane ICO u Kini. Pad je iznosio u prosjeku oko 25%. Taj pad jest zapravo pozitivan događaj. Takve regulacije štite nove investitore. Novi investitori su oni koju su najčešće prevareni pomoću “lažnih” kriptovaluta jer nisu dovoljno upućeni. Svako investiranje bez prethodnih analiza tržišta i projekata / kompanija jest jednostavno glupo i isprazno investiranje. Kako se sve više ljudi upoznaje sa konceptom kriptovaluta, tako će biti sve teže provoditi ICO sa namjerom prijevare vlastitih ulagača. Na taj način se smanjuje priljev novca na nestabilan dio tržišta, što je pozitivna stvar.

KADA ĆE BALON PUKNUTI?

Takve događaje je teško predvidjeti. Shiller je izjavio da obično svaki balon taje 10-tak godina, a i ovdje je možda u pravu. Bitcoin se pojavio na prvim burzama 2010.g., a u zadnjih godinu dana vrijednost tržišta kriptovaluta se povećala sa 50 milijardi na više od 700 milijardi dolara. Ukoliko se takav nagli trend rasta tržišta nastavi povećavati, moglo bi se desiti da “balon pukne” pri vrijednost od 5-10 bilijuna dolara. Samo za usporedbu, dot-com balon je puknuo pri vrijednosti tržišta od 6.7 bilijuna dolara. Takve podatke je teško procijeniti, jer se ovdje za razliku od dot-com radi o globalnoj involviranosti u tržište, te ta brojka može biti i na 20 bilijuna dolara. Ukoliko tržište nastavi tako brzo rasti, balon bi morao puknuti već 2020. godine.

HOĆE LI BALON SIGURNO PUKNUTI?

Ništa nije 100% sigurno, no vrlo je vjerojatno da hoće. Kao što smo prije naveli, trenutno tržište nema ekonomsko uporište, to nije odnos ponuda – potražnja. Radi se o špekulacijama i ulaganjima sa ciljem naglog bogaćenja. U ovu jednadžbu svakako moramo uključiti i česte manipulacije tržištem (pump & dump) te nedostatak regulative.

BUDUĆNOST KRIPTOVALUTA

Iako se na temelju svega navedenog investiranje u kriptovalute može činiti izuzetno rizičnim poslom osuđenim na propast, moram napomenuti da nije sve tako crno.

Dot-com balon je završio sa nizom propalih kompanija te izgubljenom velikom količinom novaca. No iz tog balona su se izrodile najveće kompanije današnjice: Google, Amazon, eBay… Često se događa da takve najveće financijske krize proguraju stvarne projekte sa smislom i ciljem na vidjelo, te kasnije utječu na svjetsku ekonomiju na nepredvidiv način.

Isto vrijedi i za priču sa kriptovalutama. Ima ih više od 1000, mnoge su lažne, mnoge tehnički zaostale te bez budućnosti (npr. Bitcoin) no ima i puno revolucionarnih projekata koji imaju i cilj i primjenu. Često volim napomenuti da kriptovalute nisu primarno valute, to je nova vrsta tehnologije. Primjenjiva i kvalitetna tehnologija uvijek opstaje.

Za kraj, prisjetimo se jedne bitne činjenice. Kriptovalute su nastale iz Bitcoina. To je nova tehnologija koja je postala temelj za izradu decentraliziranih sustava. Takvi sustavi su potrebni u nizu industrija. No ideja o Bitcoinu je nastala kao reakcija na problem postojećeg monetarnog sustava početkom 2009. godine, svega nekoliko mjeseci nakon što je svijet doživio jednu od najtežih kriza u povijesti.

Komentiraj

Upišite komentar!
Upišite svoje ime