Znate što su kriptovalute i osnovna načela prema kojima funkcioniraju. Znate da vam treba wallet da bi ih koristili. Znate da ih puno ima. No, zašto ih uopće toliko ima i odakle im vrijednost te kako je moguće da ponekad vrijede i više od 10.000 kuna?

U trenutku pisanja članka, postojalo je 1397 kriptovaluta. Da, preko 1000. Kakvog to ima smisla? Nikakvog. Da bi objasnili zašto ih ima toliko, moramo malo objasniti povijest kriptovaluta.

PRVA KRIPTOVALUTA

U 1. dijelu smo napomenuli da je prva i daleko najpoznatija kriptovaluta Bitcoin (BTC). Stvorena je 2009.g. od strane anonimnog programera (ili skupine programera) pod lažnim imenom Satoshi Nakamoto. Prva Bitcoin transakcija provedena je u siječnju 2009.g. između anonimnog Sastoshija i Hala Finneya, programera koji je preminuo 2014.g. od rijetke neurološke bolesti – ALS. U listopadu 2009.g., član bitcoin.com foruma pod nadimkom “newLibertyStandard” kupio je od drugog člana foruma 5050 bitcoina u zamjenu za 5.02$ koje mu je poslao putem PayPal-a. Time je postavio prvi odnos vrijednosti bitcoina, 1 USD = 1006 BTC.

Ubrzo nakon toga događaja, došlo je do prve stvarne transakcije. 17. svibnja 2010.g., Mađar po imenu Laszlo Hanyecz ponudio je u objavi na forumu 10.000 bitcoina onome tko mu naruči dostavu 2 pizze. 22. svibnja 2010.g. razmjena je izvršena, a na taj dan vrijednost tih 10.000 BTC je iznosila 41$. Krajem 2010.g. počele su se otvarati prve mjenjačnice. To su bile web stranice gdje se se mogli mijenjati dolari za bitcoine. U prosincu 2010.g. izvršena je prva razmjena bitcoina putem mobilnih aplikacija. Tada je postepeno krenuo zamah, ukupna vrijednost tržišta bitcoinima je prošla milijun dolara. Takve vijesti privlačile su sve veću pozornost javnosti te je samim time sve više ljudi počelo mijenjati svoje dolare, eure itd. u bitcoine, čime je vrijednost bitcoina nastavila rasti i rasti…

ETHEREUM

Bitcoin je nadahnuo mnoge druge ideje, različite alternative sa ponekim unaprjeđenjima / promjenama postojeće tehnologije, čime se se počele javljati druge kriptovalute, poput Litecoin, Monero, Ripple, Zcash itd. Mladić po imenu Vitalik Buterin 2015.g. uvodi veliku novost u svijet kriptovaluta, zvanu smart contracts (hrv. pametni ugovori). Ti pametni ugovori su u biti aplikacije ugrađene u blockchain. Jednostavno rečeno: obična transakcija je prijenos novaca od A do B. Pomoću pametnih ugovora, prijenos novaca od A do B se izvrši samo ako se ostvari uvjet C.

Pametni ugovori su omogućili pojavu ICO (eng. Initial Coin Offerng). ICO su u biti crowdfunding kampanje. Crowdunding je zapravo javna kampanja u kojoj može sudjelovati bilo tko. Koliko će novca uložiti u nešto, prepušteno je ulagaču, a oni koji pokreću kampanju mogu mu za uzvrat ponuditi nešto – službenu zahvalnicu, prvu seriju proizvoda ili nešto treće. Mnogi su počeli kreirati nove kriptovalute koje bi financirali putem ICO. Te kriptovalute bi funkcionirale na Ethereum mreži, bile bi doslovno copy-paste jedna druge sa drugačijim nazivom i slikom. Te valute su često jako promovirane da bi privukle veliki broj ulagača, koji u zamjenu za uložen novac dobivaju određeni iznos te nove lansirane kriptovalute za koju se očekuje da će joj vrijednost rasti.

1000+ KRIPTOVALUTA

Većina tih ICO projekata su prijevare čiji je cilj bio navući što više korisnika da investiraju, nakon čega bi vrijednost te kriptovalute samo nastavila padati jer nema nikakvih razloga zašto bi zapravo netko investirao u nju. Iskorištena je mogućnost koju su donijeli ICO, te kao rezultat toga, završili smo sa preko 1000 kriptovaluta od kojih je svega 50-tak smisleno te nisu prijevare.

Pametni ugovori su omogućili brojne druge inovacije, a ICO je nažalost negativna posljedica nove tehnologije. Ipak, nisu ni svi ICO projekti lažni, neki su itekako perspektivni (Cardano, Stellar, IOTA…) te će u budućnosti vjerojatno vrijediti više od samog Bitcoina.

ODAKLE VRIJEDNOST KRIPTOVALUTAMA?

Svaka kriptovaluta povlači svoju vrijednost od ukupnog iznosa investiranog u nju. Što više ljudi investira, tj. promijeni svoj novac u kriptovalute, to joj se vrijednost povećava. Isto kao i sa dionicama. Veći uloženi iznos u neku dionicu = veća cijena dionice.

A otkud razlike u cijenama pojedinih kriptovaluta? Kako to da neka vrijedi 10.000 kuna, a neka 50 lipa?

Da bi ovo objasnili, morate razumjeti 2 pojma.

  • Market capital (hrv. tržišni kapital) – potpuna vrijednost sadržana u kriptovaluti. Izračunava se tako da se pomnoži broj jedinica kriptovalute sa jediničnom cijenom. Najčešće se izražava u dolarima (USD) te prikazuje koliku ukupnu vrijednost ima npr. tržište Bitcoinima.
  • Circulating supply (hrv. trenutačna zaliha) – ukupan broj jedinica neke kriptovalute koji trenutno postoji u optjecaju.

Vrijednost kriptovalute, tj. jedne jedinice se izračunava tako da se podijeli market capital / circulating supply. Budući da su kriptovalute međusobno različito organizirane, svaka ima drugačiji broj jedinica u optjecaju (circulating supply). Tako Bitcoina trenutno ima 16.79 milijuna, Ethereuma ima 96.84 milijuna, Ripplea 38.74 milijardi itd.

Primjer: trenutačni tržišni kapital Bitcoina (market capital) iznosi 276 579 395 099 dolara. Da bi dobili trenutačnu vrijednost 1 Bitcoina, moramo podijeliti tržišni kapital sa brojem u optjecaju. Dakle, 276579395099 / 16788539 = 16.474,30 dolara. Vrijednost 1 BTC = 16 474.30 USD.

Na isti način izračunavamo cijenu bilo koje druge kriptovalute. Listu svih kriptovaluta da navedenim podacima možete vidjeti na stranici www.coinmarketcap.com.

Time završavamo ovaj dio. Ako vam je sve jasno, nastavite na 4. dio vodiča kroz kriptovalute, gdje ćemo objasniti kako kupiti / prodati pojedine kriptovalute te gdje i kako se one mogu koristiti.

Komentiraj

Upišite komentar!
Upišite svoje ime