Monero (XMR) je decentralizirana, sigurna, privatna kriptovaluta kojoj je glavni cilj da njezini korisnici ostanu apsolutno anonimni te da im se ne može ući u trag.

Privatna znači da nitko ne može znati tko je poslao transakciju niti kome je transakcija poslana kao ni iznos koji je poslan.

KAKO MONERO TO USPIJEVA?

Upravo zbog svoje anonimnosti i nemogućnosti ulaska u trag korisnicima ove kriptovalute ona je postala vrlo popularna na crnom tržištu, o tome smo već pisali ovdje.

Monero koristi par kriptografskih trikova kako bi osiguralo da sve njegove transakcije ostanu 100% nepovezane i neprepoznatljive. U sve prozirnijem svijetu, možete vidjeti zašto nešto poput Monera može postati tako poželjno. U ovom članku proći ćemo kroz glavne mehanike iza Monera i vidjeti što ga čini tako posebnim.

U srpnju 2012. godine pokrenut je Bytecoin, prva implementacija CryptoNota. CryptoNote je protokol aplikacijskog sloja koji pokreće različite decentralizirane valute. Iako je sličan aplikacijskom sloju koji pokreće bitcoin, postoji mnogo područja gdje se ta dva međusobno razlikuju.

Nakon neuspjeha Bytecoina napravljen je njegov fork nazvan Bitmonero koji je kasnije preimenovan u Monero što znači novčić na umjetnom jeziku Esperanto.

Monero vodi skupina od sedam programera, od kojih je 5 odlučilo ostati anonimno dok su dvoje otkrili svoje identitete. Oni su: David Latapie i Riccardo Spagni zvani “Fluffypony”.

Bitcoin i Monero imaju puno sličnosti ali i puno razlika. Neke od njih možete vidjeti na slici ispod.

Bitcoin nije anoniman već pseudoniman! Što to znači?

Sama vaša Bitcoin adresa ne govori tko stoji iza nje. Unatoč tome postoje načini kako doći do identiteta same osobe u Bitcoin mreži. Jedna od njih je upravo nalazak vaše prve transakcije kada ste sa novcem na vašem bankovnom računu kupili Bitcoin a to vrijedi i u suprotnom smjeru, kada ste svoje Bitcoine pretvorili u vašu nacionalnu valutu.

Kod Bitcoina vi možete slati transakciju samo ako imate Bitcoine u svom novčaniku a to dokazujete tako da pokazujete sve svoje ulazne i izlazne transakcije do tog trenutka. Ulazne i izlazne transakcije su sve one transakcije u prošlosti koje su povezane s vašom adresom pa tako kada oduzmete zbroj svih ulaznih sa zbrojem svih izlaznih transakcija dobijete svoj trenutakčnu vrijednost na računu. Tako možete patiti trag transakcije sve do prve ili takozvane coinbase transakcije (pod time ne mislim na trentno jednu od najevećih mjenjačnica Coinbase), a to je transakcija kada su ti bitcoini nastali odnosno onda kada ih je netko od rudara izrudario (nastao je iz ničega kao nagrada za obavljanje proof of work algoritma). Vrlo je lako pogledati cijelu povijest svih transakcija na Bitcoinovom blockcainu, to možete napaviti ovdje.

Je li to dobro samo za kriminalce koji žele to i ostati? NE!

Jedna od glavnih ideja iza Monera je ta da bi svaki korisnik trebao moći kontrolirati svoje osobne podatke na internetu. Neki od podataka čiji trag ostavljamo na internetu su upravo transakcijski podaci. Trenutno puno kompanija može doći do tih podataka besplatno i iskoristit ih da bi predviđali vaše buduće transakcije te u skaldu s time slali vam oglase koji vas potencijalno zanimaju.

Jedini način da bi vi bili plaćeni za to što oni koriste vaše podatke je da imate potpuno kontrolu nad svojim podacima. To se može postići jedno apsolutnom privatnošću vaših transakcija. U tom slučaju kompanije bi pitale vas ako mogu koristiti vaše transakcijske podatke te plaćali vas za njih.

Protokol CryptoNote uveo je ideju anonimnih, a ne pseudonimnih transakcija!

CryptoNoteove transakcije ne mogu se pratiti kroz blockchain na način koji otkriva tko je poslao ili primio novac. Monero je inačica CryptoNotea koji skriva pošiljatelja preko takozvanih prstenastih potpisa (eng. ring signatures), količinu poslanog novca preko Ring Confidential Transactions (RingCT) potpisa, primatelja preko tajnih jednokratnih adresa (eng. stealth adresses) te sam izvor transakcije (IP adresu odnosno geografsko porijeklo) preko Kovri protkola koji je još u razvoju.

Sada ćemo opisati svaki taj dio zasebno.

NEPOVEZANE TRANSAKCIJE

Kako primatelj ostaje anoniman?

Koncept “nepovezanosti” znači da su primljene transakcije povezane s jednokratnom adresom koja nije povezana s vašom javnom adresom. To također znači da dvije transakcije poslane na vašu javnu adresu ne mogu biti povezane kao da imaju istog primatelja.

Kada šaljete sredstva na nečiju javnu adresu, zapravo šaljete sredstva na slučajno izrađenu novu jednokratnu adresu odredišta (eng. Stealth address) koja je povezana s javnom adresom primatelja. Vaša javna adresa nikada se neće pojaviti u javnom zapisu transakcija. Umjesto toga, “stealth adresa” zabilježena je na način da samo vi, primatelj, možete prepoznati dolazne transakcije.

Kada primatelj provjerava sredstva, mora skenirati Monero blockchain kako bi vidio jesu li određene transakcije upravo za njih. Primatelj ima ključ tajnog prikaza (eng. secret view key) koji se koristi za provjeru adresiranosti transakcije upravo njima. Budući da je primatelj jedini koji zna ključ tajnog prikaza, samo on može vidjeti jesu li im sredstva poslana.

Imajte na umu da svoj “ključ tajnog prikaza” možete dati drugima kako bi oni vidjeli sredstva koja ste primili. Oni će moći samo pregledavati transakcije no neće moći izvršavati nikakve transakcije u vaše ime.

PRSTENASTI POTPISI

Kako pošiljatelj ostaje anoniman?

Kao što smo već rekli kod Bitcoina sve izlazne transakcije povezane su sa prijašnjim ulaznim transakcijama na dotičnu adresu s koje se sada šalje.

Kada stvorite Monero transakciju, koristite prstenaste potpise (eng. ring signatures) da biste sakrili koji se ulaz zapravo troši.

U trenutku kada šaljete Monero transakciju, vaša tansakcija ulazi u „prsten“ (ili „bazen“) sa drugim transakcijama određenih nasumično. Vi ne trebate dopuštenje drugih da bi koristili njihove transakcije za maskiranje od kud vaša transakcija proizlazi. Sve te transakcije povezane su u prsten i potpisane takozvanim prstenastim potpisom. Znači, svatko u tom prstenu potpisuje svaku transakciju.

Time smo postigli anonimnost pošiljatelja jer zapravo osoba izvana ne može znati koji se ulaz zapravo potrošio za koju transakciju.

RING CONFIDENTIAL TRANSACTION

Kako sakriti koliko smo novaca poslali?

Nakon stvaranja prstenastog potpisa kojim smo sakrili pošiljatelja moramo stvoriti RingCT (Ring Confidential Transaction) kojim ćemo sakriti količinu novaca poslanog u transakciji.

Potpišete ga na takav način da se svi ti ulazi pojavljuju kao pravi. Ovaj potpis ima dva bitna elemenata koje moramo uzeti u obzir.

Ključna slika (eng. Key image) je vrlo važna. To je jednosmjerna referenca na stvarni ulaz. Ključna slika je zapravo hash vrijednost koji je dan mreži kao dokaz da je potpis pravilno izrađen. Mreža potvrđuje da se ova slika prije nije koristila radi spriječavanja dvostrukog trošenja (eng. double spending). Mreža može potvrditi te podatke bez znanja koji je stvarni ulaz.

Sljedeća stvar je takozvana Pedersenova predanost (eng. Pedersen commitment). Ova komponenta RingCT potpisa skriva stvarnu vrijednost u transakciji dodavanjem slučajnog broja x. Vrijednost predanosti izračunava se za skup ulaza i izlaza u transakciji te se emitira na mrežu.

Ove dvije stvari se spajaju kako bi se stvorio RingCT potpis. To rezultira nepoznatom količinom Monera potrošenog u transakciji. Javni ključ predanosti (commitment public key) je ono što mreža koristi kako bi potvrdila predanost.

Iz kriptografske prirode prstenastih potpisa proizlazi to da nitko ne može reći koja su od sredstava zapravo izvor transakcije niti koliko je novaca prebačeno u transakciji.

PROJEKT KORVI

Kako sakriti od kuda transakcija potječe?

Konačno, projekt Kovri, koji je trenutno u razvoju, sakriti će vaš internetski promet tako da se praćenjem vaše mreže ne može otkriti da uopće koristite Monero. To se postiže kriptiranjem svog vašeg Monero prometa i usmjeravanjem preko I2P (eng. Invisible Internet Project) čvorova. Ti čvorovi prenose vaše poruke i ne može se vidjeti što je u njima. Oni također ne znaju je li odredište na koju šalju poruke krajnja destinacija ili samo putna točka koja će dodatno prosljeđivati vašu poruku. Tako možete sakriti svoju IP adresu odnosno geografsko područje od kud šaljete transakciju.

I2P ima puno sličnosti ali i razlika sa TOR (eng. The Onion Router) mrežom, a više o tome možete pročitati ovdje.

ZAKLJUČAK

Može se reći da je Monero starosjedioc među kriptovalutama ali on nije jedini kome je glavni cilj privatnost. Tu su još Zcash, Dash, PIVX, Verge itd. Danas sve više kriptovaluta pokušava implementirati privatnost kao jednu od svojih funkcija. Zbog vremena u kojem živimo privatnost se sve više cijeni, a samo će vrijeme pokazati u kojem će smjeru teći razvoj ovakvih kriptovaluta.

Komentiraj

Upišite komentar!
Upišite svoje ime