Kako sve više ljudi saznaje za kriptovalute i njihov potencijal, traže i nove prilike za investiranje osim standardnog Bitcoina. Litecoin bi također mogli ubrojiti među “starosjedioce”, no unatoč tome, Litecoin je i dalje popularan izbor.

Razmotrimo samo ovu činjenicu: cijena Litecoina (LTC) jest porasla za više od 7000% (70x) su 2017. godini! To znači da ste početkom godine investirali 1000 kuna u Litecoin, na kraju godine bi imali oko 70 000 kuna. Usporedbe radi, cijena Bitcoina jest (samo) porasla za 1700% (17x). No što je točno Litecoin, koja je razlika u odnosu na Bitcoin te je li i dalje isplativo ulaganje?

Graf prikazuje kretanje cijene Litecoina (LTC) unatrag godinu dana. Cijene su prikazane u američkim dolarima (USD).

KAKO JE NASTAO LITECOIN (LTC)?

Charlie Lee

Stvaran identitet Satosiha Nakamota, tvorca Bitcoina, jest i dalje misterija, no tvorac Litecoina jest dobro poznat. Radi se o bivšem zaposleniku Google-a, imena Charlie Lee. Osnovna ideja Litecoina bila je stvoriti programski “lakšu” verziju Bitcoina.

Budući da se Bitcoin doživljava kao “zlato” i dugoročno sredstvo pohrane vrijednosti, Litecoin je uvijek prikazivan kao “srebro” jer iako je nalik Bitcoinu, pogodniji je za svakodnevne transakcije. Tako je Charlie Lee, 7. listopada 2011. godine objavio kod za Litecoin na GitHub-u. Svega 6 dana kasnije, 13. listopada, Litecoin mreža je aktivirana. U biti se radilo o blago izmijenjenoj verziji Bitcoina.

Usporedba osnovnih karakteristika Litecoin i Bitcoin

Da bi u potpunosti razumjeli Litecoin, morate ga usporediti sa Bitcoinom. Litecoin je u neku ruku klon Bitcoina. No koje su osnovne karakteristike koje ih razlikuju te je li Litecoin bolji? Analizirajmo dio po dio.

LITECOIN RUDARENJE (MINING)

Jedna od najosnovnijih tehničkih razlika jest način rudarenja. I Bitcoin i Litecoin koriste Proof-of-Work (PoW, hrv. dokaz radom) mehanizam konsenzusa. Proof-of-Work je lako razumjeti.

Rudari koriste svoja računala, tj. procesora ili grafičkih kartica da bi riješili složene kriptografske (matematičke) zadatke. Računalo prilikom izvođenja Proof-of-Work troši električnu energiju, te stvara trošak rudaru koji je za kompenzaciju nagrađen određenim iznosom kriptovalute nakon što riješi zadatak. Rješavanjem tih zadataka se matematički potvrđuju transakcije, tj. to je način razlikovanja “pravih” od potencijalnih “lažnih” transakcija.

Rješavanja tih matematičkih zadataka je izrazito teško, sporo te opterećuje procesor. U suprotnom bi rudari brzi “izrudarili” sve blokove dosegli maksimalnu količinu kriptovalute u optjecaju. Za Bitcoin taj broj je 21 milijun, a za Litecoin je 4x veći, 84 milijuna. No treba i napomenuti da iako je rješavanje zadatak teško, provjera da li je riješenje točno treba biti lako, tj. jednostavno.

RUDARENJE BITCOINA vs. RUDARENJE LITECOINA

Bitcoin i Litecoin koriste različit princip rudarenja. Bitcoin koristi SHA-256 algoritam za šifriranje (eng. hashing) za potrebe rudarenja. Prije dosta vremena, rudari su shvatili da mogu eksponencijalno povećati svoju moć i brzinu rudarenja udružujući se i kreirajući tzv. mining pools na temelju paralelnog procesuiranja.

Kod paralelnog procesuiranja, naredbe u programu (koraci za rješavanje matematičkog zadatak) su podijeljene između više procesora. Takvim postupkom vrijeme potrebno za izvedbu programa (rješavanje zadatka) se jako smanjuje i to je u biti osnovni razlog postojanja tih udruženja rudara.

Zadaci temeljeni na SHA-256 zahtijevaju velike resurse procesora, a to je potaklo industriju procesora na kreiranje tzv. ASIC procesora. ASIC je skraćenica za Application-Specific Integrated Circuits. To su u biti procesori posebno dizajnirani da bi bili korišteni samo za rješavanja zadataka temeljenih na SHA-256 algoritmu, tj. za rudarenje Bitcoina.

Ubrzo nakon što su ASIC procesori pušteni u prodaju, ti mining poolovi bi imali cijelo postrojenje veličine skladišta puno takvih ASIC procesora – cijelo postrojenje specijalizirano za Bitcoin rudarenje.

Zamisao Satoshija Nakamota, tvorca Bitcoina jest da rudarenje bude demokratski proces. Osnovna ideja bila je da bilo koji korisnik može biti rudar koristeći svoje računalo. No, sa izumom ASIC procesora, prosječni korisnik sa svojim računalom jednostavno ne može biti konkurentan nizu profesionalnih postrojenja za rudarenje.

Rudarenje je također jako rasipan proces. Količina el. energije koja se potroši na rudarenje jest enormnih razmjera. Pogledajmo koliko struje troši Bitcoin mreža:

Prema navedenom grafu, Bitcoin mreža troši više el. energije nego zemlje poput Portugala ili Signapura! No osim problema velike energetske potrošnje, problem Bitcoin mreže jesti i velika centralizacija:

Preuzeto sa stranice: https://btc.com/stats/pool?pool_mode=month

Kao što vidite, više od 50% ukupnog hashrate sadrži svega top 3 mining poola! Ukoliko se dogodi da pojedini pool postigne 51% (ili se udruže), tada oni kontroliraju mrežu i mogu proizvesti tzv. 51% napad na blockchain.

Vratimo se sada na Litecoin. Da bi riješio ova 2 velika problema, Litecoin ne koristi SHA-256 algoritam, već Scrypt.

ŠTO JE SCRYPT?

Scrypt je tip algoritma koji koristi sličan pristup kao i SHA-256 algoritam, no izračuni se ne mogu provoditi paralelno, već serijski. Što to znači?

Pretpostavimo da imamo 2 procesa, A i B. Kod Bitcoina, moguće je da ASIC procesor provodi oba procesa, A i B, istovremeno, tj. paralelno. No kod rudarenja Litecoina, procesi se moraju provoditi serijski. Ako bi htjeli procese paralelno provoditi, potrebe za memorijom bi bile daleko prevelike.

Scrypt se stoga i naziva “memorijski težak problem” budući da je osnovni ograničavajući faktor nije čista jačina procesora, već količina dostupne memorije. To je glavni razlog zašto paraleliziranje postaje problem. Paralelno pokretanje 5 procesa koji opterećuju memoriju zahtjeva 5x više memorije. Naravno mogu se kupovati i proizvoditi uređaji sa ogromnom memorijom, no tu bitne 2 razlike dolaze u priču:

  • Prosječni korisnici se mogu natjecati sa profesionalcima kupovinom jeftinih memorijskih kartica umjesto skupih specijaliziranih ASIC procesora.
  • U usporedbi troškova izrade, proizvodnja memorije je daleko skuplja nego proizvodnja SHA-256 procesora za šifriranje (eng. hashing).

Scrypt je namjero dizajniran tako da rudarenje bude pristupačnije te taj proces bude više demokratski. No unatoč tome, tvrtke poput Zeus i Flower Technology su uspjeli proizvesti specifične Scrypt ASIC procesore. To će vjerojatno značiti kraj sna o demokratizaciji rudarenja Litecoina, te možemo očekivati sličnu sudbinu s rudarenjem kao i kod Bitcoina.

BRZINA TRANSAKCIJA

Prosječno vrijeme potrebno za rudarenje bloka Litecoin mreži iznosi 2.5 minuta. Za usporedbu, kod Bitcoin mreže to je 10 minuta. Zbog bržeg kreiranja bloka, više rudara ima priliku izrudariti blok, te time dobit nagradu. To znači da (barem u teoriji) rudarenje Litecoina bi trebalo biti bolje distribuirano, tj. sa većom stopom decentralizacije.

Vrijeme potrebno za provedbu transakcija je također relativno, brzo, svega nekoliko minuta, a provizije po transakciji u vrijeme pisanja članka su iznosile oko 0.34$. To je daleko manja brojka nego kod Bitcoina, gdje su trenutno provizije po transakciji oko 4.3$.

POTENCIJAL LITECOINA

Ono što možda zanima najveći broj ljudi jest da li je prekasno za ulaganja u Litecoin. Tu trebamo razmotriti nekoliko faktora, pozitivnih i negativnih.

SKALABILNOST

Ovo je pojam koji nam govori kako se mreža nositi sa velikim brojem korisnika. Podsjetimo, i Bitcoin je imao niske provizije za transakcije i bio je brz prije nekoliko godina. Problem koji se javlja kod većine tih “starijih” kriptovaluta jest da loše “podnose” velik broj korisnika. Novije kriptovalute su imale priliku učiti na tuđim greškama, te su zbog toga one daleko spremnije za velik broj korisnika, tj. imaju visoku skalabilnost.

Visoka skalabilnost je jedan od osnovnih uvjeta za porast cijene jer se direktno odražava na prihvaćenost i iskoristivost kriptovalute (eng. adoption). Litecoin se zasad dobro nosi sa trenutačnom veličinom mreže, te iako je jedna od prvih kriptovaluta zbog kontinuiranih tehničkih nadogradnji poput SegWit-a upitno je koja je granica kod koje će Litecoin mreža postati “neupotrebljiva”.

PRIHVAĆENOST

Litecoin je uz Bitcoin i Ethereum najpopularnija kriptovaluta. Može se lako kupiti, brza je, te s obzirom da je jedna od prvih, velik broj stranica koje prihvaćaju Bitcoin također prihvaćaju i Litecoin. Većina ljudi koji se upoznaju sa kriptovalutama prvo kupuju Bitcoin jer im je to najlakše i za njega su najvjerojatnije prvo saznali. No kako netko postaje sve upućeniji, tako je jasno da za primjenu u stvarnom svijetu, Litecoin je daleko bolja opcija.

UDIO TRŽIŠTA

Trenutna vrijednost tržišta kriptovalutama iznosi oko 458 milijardi dolara. Udio Litecoina u tom tržištu je svega 2%. Udio Bitcoina na tržištu je čak 18x veća. To je u biti jedna od nelogičnosti koje vidite kod kriptovaluta. Tu možete i shvatiti tko sudjeluje na tom tržištu. Bitcoin je zastarjela tehnologija koja realno nema svjetlu budućnost, postoji barem 15 kriptovaluta koje bi ga mogle bez problema daleko uspješnije zamijeniti, uključujući Litecoin. No na tržištu su uglavnom neupućeni ljudi koji kupuju Bitcoin jer samo za njega znaju ili su s njime bolje upoznati. No to je zastarjela tehnologija sa najmanjim prostorom za veliku primjenu i rast cijene.

Stoga, kako će se sudionici tržišta sve više “obrazovati” glede ostalih kriptovaluta, tako je za očekivati da će taj udio od 38% kojeg drži Bitcoin biti preraspodijeljen među drugim kriptovalutama. Jedna od njih koje bi mogle dobiti velik udio tog iznosa jest upravo Litecoin.

ZAKLJUČAK

Gdje bi trebao Litecoin završiti u 2018. godini? Predvidjeti neki točniji iznos je praktički nemoguće, jer to ovisi o nizu već nabrojenih faktora, kao i novostima glede regulacija i prihvaćanja tržišta od strane velikih investitora, tj. tvrtki. Trenutačna cijena 1 LTC jest 236$, a krajnji domet u 2018.g. bi mogao biti daleko viši, možda čak i preko 2500$.

Litecoin se može kupiti na većini burza, čak i direktno pomoću kartice putem mjenjačnice Coinbase.com. Ukoliko želite trgovati Litecoinom na burzama, preporučamo da pročitate ovaj članak. Litecoin definitivno ima prostor za rast u 2018. godini, no da li je dugoročno održiv – po mom mišljenju ne. On bi više mogao biti kao usputna stanica prije prelaska na nove, tehnološki naprednije kriptovalute.

Zamislite ovako: ne možete očekivati da će računala proizvedena oko 2010. godine, biti imalo konkurentna računalima proizvedenim 2020. godine. Isto vrijedi za kriptovalute. Opet napominjem, kriptovalute su prvenstveno tehnologija, a ne valute, te (dugoročna) ulaganja u kriptovalute se procjenjuju na temelju tehnologije, a ne popularnosti.

Komentiraj

Upišite komentar!
Upišite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.