Cardano, kriptovaluta lansirana 1. listopada 2017.g., trenutno je na 5. mjestu svih kriptovaluta. Koji je razlog tako naglom usponu u tako kratkom periodu? Koje novosti uvodi u svijet kriptovaluta?

Cardano (ADA) mnogi nazivaju nedovršenim proizvodom. To je zapravo tehnologija u razvoju. Počeo je sa razvojem još 2015.g. On se temelji na peer-review principu, što znači da je osnovna ideja prvo pričekati da brojni stručnjaci temeljno pregledaju znanstveni rad (whitepaper). Nakon što navedu svoja pozitivna / negativna mišljenja, kreće se u programiranje samog softvera.

Cardano je programiran u Haskellu, u high-assurance stilu programiranja. Takvo programiranje omogućuje minimalizaciju grešaka. To je vrlo značajno za softver koji ne može kasnije biti značajno mijenjan (npr. softver koji pokreče rover na Marsu) ili softver koji se ne smije pokvariti (npr. pacemaker srca). Osnivač Cardana je jedan od početnih tvoraca Ethereuma, Charles Hoskinson, a trenutačni je CEO IOHK kompanije. Cardano se ističe po tome što se naziva kriptovalutom 3. generacije. No što nam to točno znači?

PRVA GENERACIJA

Kriptovalute 1. generacije predvodi Bitcoin. To su kriptovalute koje su u načelu funkcioniranja vrlo jednostavne. One predstavljaju transakciju. Ana šalje Borisu x iznos. Te transakcije su pohranjene u blockchain koji ih čini nepromjenjivima. Blockchain omogućuje sigurnost garantirajući nemogućnost retrogradne promjene tih transakcija.

No transakcije su mnogo više od toga. Transakcije uz sebe nose brojne podatke i uvjete. Tako primjerice, Ana može postaviti uvjet da će platiti Borisu x iznos samo ako popravi njen krov. To je ugovor, provedba transakcije A -> B samo ako se ostvari uvjet C. To je odlična ideja, te se je htjelo ugraditi je u Bitcoin. No, tu dolazimo do jednog od osnovnih problema. Decentralizacija. Kriptovalute i blockchain sustavi su decentralizirani, što u biti znači da je naknadne promjene u sustavu praktički nemoguće ugraditi. Pogotovo promjene koje mijenjaju temelje sustava. Zbog takve situacije i nemogućnost promjene Bitcoina i ostalih tada popularnih kriptovaluta, Vitalik Buterin, Charels Hoskinson i još nekolicina ljudi stvara Ethereum, kriptovalutu 2. generacije.

DRUGA GENERACIJA

Ethereum predstavlja kriptovalute 2. generacije, kojih je najviše. Ethereum je uveo veliku novost, uzdižući kriptovalute sa razine obične valute, na razinu tehnologije. Ethereum uvođenjem pametnih ugovora (eng. smart contracts), omogućuje kreiranje tzv. decentraliziranih aplikacija. Omogućuje stvaranje programa koji se mogu pokretati na blockchain sustavu. Ethereum je unaprijedio kriptovalute na način kao što je JavaScript promijenio internet. Umjesto običnih, statičnih web stranice one su postale u potpunosti programabilne, što je omogućilo razvoj različitih novih vrsta web stranica i web aplikacija.

Pojavom Ethereuma, omogućuju se gore navedene transakcije. A -> B uz uvjet C. No tu je i dalje “održan” osnovni problem, koji je ujedno osnova prednost kriptovaluta. Nepromjenjivost i decentralizacija. Promjene u sustavu Ethereuma je izrazito teško primijeniti, te sustav postaje spor prilikom velikog opterećenja milijunima korisnika. Sa ciljem rješavanja navedenih problema, formira se tzv. 3. generacija kriptovaluta.

TREĆA GENERACIJA

Cardano je temelj kriptovaluta 3. generacije, koji nastoji riješiti 3 osnovna problema kriptovaluta 1. i 2. generacije, uz dodatak nekoliko novih koncepata:

  1. Skalabilnost
  2. Interoperabilnost
  3. Održivost

SKALABILNOST

U blockchain sustavu, svaki put kad napravite transakciju ona bude trajno zapisana, zauvijek, bez obzira da li je relevantna. Kao posljedicu, blockchain raste sa gigabajta (GB) informacija prema terabajtima (TB), petabajtima (PB) pa čak i eksabajtima (EB). To je u redu ako se radi o serverima privatnih kompanija, no da bi se postigla prava decentralizacija, nije moguće očekivati takav kapacitet na većini računala u mreži.

Ethereum je odlična kriptovaluta i tehnologija, no kao što je vrijeme pokazalo, dizajn sustava nije skalabilan. Skalabilnost je pojam koji označava više toga. No u svijetu kriptovlauta, skalabilnost je svojstvo sustava koji odražava kako se sustav nosi sa povećanjem korisnika. Jednostavnije rečeno, što je skalabilnost niža, to je sustav sporiji. Primjera radi, skalabilnost Bitcoina je izrazito niska. To znači da što je više korisnika u Bitcoin mreži, to je mreža sporija.

Sa perspektive kriptovalute, skalabilnost odražava 3 pojma: TPS, brzina mreže i pohrana podataka. Cardano nastoji riješiti te probleme sa različitim inovacijama.

TPS (eng. Transactions per Second)

TPS je broj koji označava broj transakcija po sekundi. TPS Bitcoina iznosi 4. To znači da se u Bitcoin mreži provode 4 transakcije svake sekunde. Kod Ethereuma taj broj iznos 12. No to su jako niske brojke potrebne za globalnu adaptaciju. PayPal ima TPS od 140. VISA obrađuje 4000 – 6000 transakcija sve sekunde. No budući da se radi o kriptovalutama koje su i temelj aplikacija, gdje se ne radi isključivo o prijenosu vrijednosti već i o prijenosu informacija u “formi” transakcije, tada potrebne brojke za globalno prihvaćanje iznose i preko 100.000. Osnova problema niskog TPS-a jest način funkcioniranja sustava.

Da bi povećao TPS, Cardano mijenja način verifikacije transakcija sa dokaza rada (Proof of Work, PoW) na modificirani dokaz ulogaProof of Stake (PoS). Time uvode tzv. Ouroboros PoS. U PoS sustavu, točnost da transakcija nije lažno potvrđena se temelji na vlastitom ulogu tokena (novaca), koji se gube u slučaju namjernih lažnih aktivnosti.

Ouroboros, drevni egipatski simbol za beskonačnost.

Ouroboros dijeli kriptovalutu u epohe (epochs). Na temelju trenutačne distribucije ADA tokena kreira tzv. slot leaders. Slot leaders su računala u mreži koja rade isto što i rudari, no bez potrebe za visokim računalnim resursima potrebnim za rudarenje. Slot leaderi imaju istu funkciju kao osoba koja izrudari blok. No za razliku od ostalih PoS sustava, slot leaderi mogu održavati više blokova ili čak lanaca blokova simultano. Epohe se također mogu pokretati paralelno, tako da umjesto da se pokreće 1. epoha, pa 2. epoha itd., moguće ih je pokretati paralelno, a u svakoj se izabire drugi slot leader. Ouroboros je rigorozno kriptografski testiran, te bi se trebao dokazati otpornim na kvantna računala sredinom 2018. godine. Prihvaćen je na Crypto 17, a buduće verzije Ouroboros protokola biti će redovito testirane na raznim sveučilištima.

No TPS nije jedina karakteristika potrebna za visoku skalabilnost. Također morate moći prenositi veliku količinu podataka istovremeno.

BRZINA MREŽE I POHRANA PODATAKA

U sustavu kojemu se TPS povećava sa 100 na 1000 pa prema 100.000 transakcija u sekundi, ne možete održavati trenutačnu topologiju sustava. To znači da ne možete imati sustav u kojemu svaki čvor (eng. node) šalje svakom drugom čvoru u mreži sve podatke jer neće postojati čvorovi sa takvom hardverskom opremom koji bi mogli prihvatiti toliku količinu podataka svake sekunde.

Zato Cardano implementira novu tehnologiju zvanu RINA (eng. Recursive Inter-Network Architecture). RINA je tehnologija o kojoj zasad malo znamo. O njoj znamo da omogućuje postavljanje heterogene mreže, koja bi omogućila iste karakteristike kao i homogena mreža poput TCP/IP. Na temelju nje bi se Cardano mogao adaptirati ovisno o njegovom razvoju te ponašanju kod velikog broja korisnika. RINA je još u razvoju i očekuje se da bude u potpunosti dovršena u 2019. godini.

Što se tiče podataka, činjenica jest da ne trebaju svi imati sve podatke. Kada Boris šalje novac Ivanu, njemu možda nije bitno da li je transakcija između Ane i Borisa valjana. Njega samo zanima da li je transakcija između njega i Borisa valjana.

Postoje različite tehnike smanjena količine podataka za pohranu poput pruningasubscriptionsa. Postoje i ideje poput particiranja (partitioning). Time se se ne pohranjuje puna kopija blockchaina, već manji dio blockchaina sa informacijom koja može povezati više dijelova blockchaina u cjelinu. Cilj Cardana jest proučiti sve navedene tehnike kao i opciju komprimiranja (eng. compression) povijesti transakcija. Na temelju tih tehnika smanjila bi se veličina blockchaina na prihvatljivu razinu, ovisno o sposobnostima pojedinog čvora u mreži.

INTEROPERABILNOST

Recimo da ste prikupili milijun dolara u ETH tijekom nekog vlastitog ICO projekta i želite taj novac staviti na bankovni račun. Banka je regulirani entitet, i postaviti će jednostavno pitanje “Odakle Vam taj novac?“. Nažalost, “Od puno različitih ljudi sa interneta.” nije dobar odgovor jer banka mora prijaviti svaku sumnjivu aktivnost. Banka odgovara institucijama na višoj poziciji, poput Ministarstva financija koje propisuju obveze i reguliraju rad tvrtki koje služe kao posrednici u novčanim transakcijama.

Interoperabilnost (eng. Interoperability) je pojam koji označava međusobnu povezanost više različitih sustava. Idea interoperabilnosti proizlazi iz činjenice da nikad neće postojati kriptovaluta koja “će vladati svima”. Kriptovalute poput Bitcoina, Ethereuma, Ripplea i ostalih će postojati zajedno sa tradicionalnim bankovnim i srodnim sustavima. Trenutačno je gotovo nemoguće navesti Bitcoin i Ethereum da međusobno “komuniciraju”. No još je teže ostvariti međusobnu komunikaciju između transkacija kriptovaluta i “običnih” transakcija.

Standardne bankovne transakcije nose veliku količinu metapodataka u odnosu na transakcije kriptovalutama. Problem je što trenutno ne postoji način da sustavi međusobno komuniciraju. Burze poput Coinbase i Bitfinex uvijek su posrednici koji kontroliraju protok novaca između ta 2 svijeta. Kao što smo se puno puta uvjerili, burze su slaba točka sustava jer su podložne hakerskim napadima i promjenama regulatornih zakona.

Cardano želi omogućiti da “prekolančani” (eng. cross-chain) transferi mogu biti potvrđivani bez potrebe za 3. stranom. Jednostrano rečeno, želi ostvariti mogućnost da se “pogledom” na transakciju može reći da li je ona valjana ili ne, neovisno o kriptovaluti o kojoj se radi te bez potrebe za analizom ostatka blockchaina. To bi nam omogućavala informacija sadržana u sidechain konceptu. Ta informacija je strukturirana i komprimirana, a pomoću nje se može reći da li je transakcija legitimna te da vrijednost nije dvostruka potrošnja (eng. double spent).

Ti koncepti su već u naprednoj fazi razvoja razjašnjenji u znanstvenom radu Atenskog sveučilišta objavljenom u suradnji sa nekolicinom drugih autora. Temelje se na pristupu kako generirati ne-interaktivne dokaze samog dokaza valjanosti (non-interactive Proofs of Proof-of-Work). No unatoč tome, taj koncept povezuje različite kriptovalute, no ne i kriptovalute sa tradicionalnim bankovnim sustavom. Da bi povezali svijet kriptovaluta sa bankovnim svijetom, moramo zadovoljiti 3 uvjeta:

  • Metapodaci – gdje ste potrošili novac? na što ste ga potrošili? kome ste dali novac?
  • Atribucija – jedinstveni identitet osobe koja provodi transakciju.
  • Suradljivost (eng. compliance) – KYC (eng. Know Your Customer), AML (eng. Anti Money Laundering), ATF (eng. Anti Terrorist Funding).

Navedeni pojmovi predstavljaju “kruh i vodu” tradicionalnog bankovnog sustava. Oni omogućuju strogu regulativu unutar financijskog sustava. Regulativna je i na neki način poželjna u kriptovlautama jer je osnovna ideja kripto-transakcija potpuna transparentnost. No takvi podaci su osjetljive prirode te ne mogu uvijek biti javno dostupan podatak. Zato Cardano radi na mehanizmu kojim bi mogao prenijeti transakciju zajedno sa dodatnim podacima u tradicionalni bankovni sustav. Naravno, ti podaci bi bili osigurani / kriptirani da bi se spriječila zloupotreba podataka.

ODRŽIVOST

Službeni logo Cardano projekta

Održivost nam govori o mogućnosti sustava da plaća vlastite troškove i održavanje. Dosad smo vidjeli 2 različita pristupa problemu održivosti. Jedan pristup je partonage, gdje velika kompanija volontira i osigurava financiranje. Ali problem ovog pristupa jest da mogu reprogramirati protokol u određenom smjeru. Takav smjer možda pogoduje toj kompaniji, te nakon nekog vremena vodi ka centralizaciji. Drugi pristup su ICO, koji je odlična pristup za financiranje projekta. No to nije kontinuiran događaj, što znači da uvijek postoji konačan iznos novaca za projekt, te će u konačnici, u jednom trenutku nestati novac za financiranje projekta.

Ideja Cardana jest na kreirati riznicu (eng. treasury). Riznica je decentraliziran bankovni račun koji će se održavati kroz inflaciju same kriptovalute. Novac iz riznice se dodjeljuje na temelju demokratskoga glasovanja unutar cijele zajednice. Riznica koju razvija Cardano je modularna komponenta, što znači da bi se trebala moći ažurirati neovisno o protokolu, a možda i dodati na već druge, postojeće kriptovalute.

No održivost nije samo pitanje “kako plaćamo razvoj?” već i pitanje “kamo sve to vodi?“. Kriptovalute nisu statične, one trebaju moći evoluirati i napredovati paralelno sa novim tehnološkim otkrićima. U trenutačnom kripto-okružju to se obavlja putem hard-fork te soft-fork. U takvim slučajevima, kada imamo podijeljeno mišljenje unutar zajednice, dobivamo podjele poput Bitcoin i Bitcoin Cash te Ethereum i Ethereum Classic. Zato Caradano planira ugraditi Cardano Improvement proposals na temelju sličnog sustava glasovanja poput koncepta Riznice. To bi omogućilo redovito ažuriranje protokola u skladu sa novim otkrićima na temelju odluke većine zajednice, bez potrebe za podjelama. Taj sustav je u razvoju, a očekuje se da će biti dovršen do kraja 2019. godine.

UKRATKO

Da zaključimo, Cardano je kriptovaluta 3. generacije čije su glavne odlike:

  • temelji se na brojnim revizijama zajednice (Peer-review)
  • koristi High assurance standard softvera
  • programiran je u naprednom programskom jeziku – Haskell
  • uvodi niz novosti, poput Ouroboros PoS
  • kreiran je da bude održiv, interoperabilan i skalabilan

Iako se Cardano čini kao nedovršen proizvod, treba imati na umu da je on već sad itekako funkcionalan, a krajnje mogućnosti će biti dovršene unutar 2 godine. Ukoliko Cardano postigne planirano, on mi mogao biti jedan od temelja revolucije monetarnog sustava. U takvom svijetu, vrijednost Cardana bi mogla biti itekako visoka. Trenutačna cijena Cardana (ADA) iznosi 0.58 $ sa tržišnom vrijednošću od 15 milijardi dolara, te se može očekivati veliki porast. Trenutačno se Cardano ne može kupiti direktno preko standardnih valuta, već putem mjenjačnica Binance te Bittrex.

Graf prikazuje kretanje cijene Cardano (ADA) unatrag mjesec dana, a cijene su prikazane u američkim dolarima (USD).

Gdje će točno završiti Cardano, to ćemo tek vidjeti. Iako se “na prvu” čini da još puno toga nije razvijeno, imajte na umu da se sva navedena tehnologija razvija i ažurira još od 2015. godine. Da bi dobili dojam koliko je Cardano već sad razvijen, savjetujem da pogledate vizualizaciju napretka projekta uključivanjem drugih ljudi te broj izrada promjena unatrag 3 godine na službenoj GitHub stranici projekta.

Iako Cardano izgleda kao nedovršen proizvod, sama činjenica da se kao takav probio na 5. mjesto svih kriptovaluta u samo 2 mjeseca, govori nam o njegovom pravom potencijalu.

Komentiraj

Upišite komentar!
Upišite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.